Ovo je probijanje slijepe ulice od Basaričekove do buduće robne kuće Izvora. Početkom šezdesetih godina odlučeno je da se i ovdje napravi ulica, kasnije prozvana Opatičkom, mada časne sestre nikada nisu prolazile tom ulicom. Svi stanovnici Basaričekove, gdje su i one, nakon što su im vlasti oduzele samostan u Basaričekovoj, obitavale u kući bivše poljske učiteljice i bivše časne sestre Marije Valašek (gdje su i danas u vlastitu zdanju), u crkvu su išli Ulicom Taraščice.
Možda je ipak ta ulica mogla biti tišljarska ili stolarska, jer su je karakterizirale prve izgrađene privatne kuće tri koprivnička ugledna stolara: Jarže, Vuljaka i Zlatara. Njihove kuće vidite na lijevoj strani slike, a stambena zgrada je tzv. doktorska zgrada. U dnu je zgrada tadašnjeg SUP-a, dok se desno nazire zgrada tzv. carinarnice. Iza nje nema još ni robne kuće, ni banke, ni hotela, tek su vrtovi kuća iz Ulice Taraščice, koja je paralelna s tom ulicom.
Izgradnjom nogostupa, također od ploča kao i u današnjim ulicama državnosti i Meštrovića, ”oduzeti” su tereni na kojima su se igrala brojna djeca ovoga kvarta. Tom terenu gravitirala su sva djeca iz Basaričekove ulice i djeca iz tzv. oficirskih stambenih zgrada, njih pet u današnjoj Meštrovićevoj ulici. Tu se igrao nogomet, glavomet, glavonogomet, ”neka puca”, organizirala su se atletska natjecanja. Staza za trčanje bila je trokutasta, uz carinarnicu pa Tarašicama, a nakon ”špice” trkaćeg trokuta, današnjom Opatičkom. To je bila staza od točno 300 metara. Sto metara trčalo se od kraja ograde carinarnice do Basaričekove ulice. Skok u vis bio je sa špagom zavezanom za prvi električni stup koji vidite lijevo.
Jedini problem bio je kad se u igri izgubila loptica na lijevoj strani, jer osim vrta časnih sestara, na mjestu gdje je niknula doktorska zgrada, bio je posađen kukuruz, koji se prostirao do iza današnjeg doma za djecu Svitanje, nekadašnjeg samostana časnih sestara. Pa ti nađi krpenjaču, gumenu loptu ili tenisice među kukuruzom i tikvama. Kakvi jabulani!
Gledajući sliku i pozivajući se na povijest, moglo bi se reći da je zgrada tadašnje SUP-a pogrešno sagrađena, jer je prepriječila mogući transverzalni put od željezničkog kolodvora do Trga Pod pikom, koprivničkog parka, tj centra grada. Ali: ”kesno je popoldan iti k maši”, veli Krleža u svojoj pjesmi ”Baba cmizdri pod galgama”.