Nakon što smo prvi pisali o zatvaranju cvjećarnice Kala u Koprivnici, zbog neizdavanja računa od 10 kuna, o ovom slučaju koji je obišao Hrvatsku, stiglo nam je očitovanje iz Ministarstva financija, Carinske uprave.
– U cijelosti odbacujemo sve navode u vezi s slučajem provedbe poreznog nadzora na cvjećarnicom Kala iz Koprivnice koji su neobjektivno i paušalno izneseni iz pozicije osobe u čijem postupanju su nesporno utvrđena protupravna činjenja koja jasno ukazuju na kršenje poreznih propisa – navode oni.
Posebno ističu da se u konkretnom slučaju ne radi o minornim ili formalnim pogreškama obveznika, kao što se to pogrešno sugerira, nego o evidentnom i dokazanom kršenju poreznih propisa s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi.
Također se ističe da je konkretni nadzor proveden ciljano, a kao rezultat prethodno provedene analize rizika i pripreme provedbe nadzornih aktivnosti praćenjem evidentiranih prometa, pri čemu je za cvjećarnu uočena jasna potreba provedbe cjelovitog nadzora.
– Naime, ne samo da je provedenim nadzorom potvrđena sumnja u sustavno pogrešno evidentiranje ostvarenog prometa kroz promatrano razdoblje, nego je i porezni obveznik za kupljeno dobro propustio izdati račun, čak i samim službenicima ovlaštenim za provedbu nadzora – kazuju iz ministarstva.
Napominju da je u tijeku promatranog razdoblja vlasnica sustavno propuštala izdavati račune i pravilno evidentirati ostvarene promete.
– Navedeno je utvrđeno i neposrednim nadzorom kod poreznog obveznika te, osim toga, i metodom usporedbe ostvarenih prometa prije i nakon obavljenog neposrednog nadzora, temeljem čega je utvrđeno naknadno višestruko povećanje dnevnih prometa – dodaju oni.
Kažu da su u potpunosti netočni navodi vlasnice da je račun uredno izdan račun za izvršenu kupnju te da se službenik koji je provodio nadzor „okrenuo i otišao, a da nije niti sačekao izdavanje računa“.
– Naime, prilikom kupnje dobara carinskom službeniku nije izdan račun, nego je izvršena naplata u zatraženom iznosu od strane prodavačice te je po okončanju kupoprodaje službenik napustio poslovni prostor, nakon čega se vratio i predstavio kao službena osoba te započeo postupak provjere stanja blagajne kada je prodavačica tek naknadno i u namjeri izbjegavanja odgovornosti izvršila izdavanje računa – navode u svoju obranu.
Ujedno, za teško djelo poreznog prekršaja neizdavanja računa Općim poreznim zakonom su propisane novčane kazne u iznosu od 20.000 do 500.000 kuna za pravnu osobu te u iznosu od 10.000 do 300.000 kuna za fizičku osobu, odnosno u iznosu od 5.000 do 40.000 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi.
Iz Ministarstva financija, Carinske uprave, ističu da je zbog utvrđenih negativnih trendova u broju izdanih računa početkom turističke sezone višekratno javno najavljeno da će ovlašteni službenici Ministarstva financija, Porezne i Carinske uprave provoditi pojačane nadzore fiskalizacije na cijelom području Republike Hrvatske, s ciljem sprječavanja sive ekonomije te zaštite poreznih obveznika koji uredno ispunjavaju svoje porezne obveze.
Upravo kao rezultat takvih aktivnosti samo u prvih 18 dana ovoga mjeseca povećan je broj izdanih računa za 9,25% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a istovrsni trend je zabilježen i tijekom kolovoza.
Navedeno jasno ukazuje da su ciljane mjere pojačanog nadzora i suzbijanja porezne evazije rezultirale pozitivnim trendovima u izdavanju računa, a što ukazuje da su, ne samo u konkretnom slučaju, nadzorne aktivnosti polučile izravne učinke u smanjenju opsega sive ekonomije te u jačanju položaja obveznika koji uredno ispunjavaju svoje obveze i kojima izravno konkuriraju oni obveznici koji postupaju nezakonito i ne izdaju račune.
Napominjemo i da su tijekom ove godine nadzorna tijela Ministarstva financija ukupno provela 13.172 nadzora fiskalizacije, pri čemu je utvrđeno 5.918 nezakonitosti (odnosno 45% nadzora sa nezakonitostima) te su primijenjene 268 mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti pečaćenjem (od ukupnog broja provedenih nadzora, mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti pečaćenjem primijenjene su u cca 2% slučajeva, dok se u odnosu na broj utvrđenih nepravilnosti, odnosno nezakonitosti taj omjer čini cca 4%).
Zaključuju da se u slučajevima povreda manje ili formalne naravi ne provodi sankcioniranje obveznika, nego se djeluje edukativno.
