Prema odredbama obiteljskog zakona roditelji su dužni i odgovorni djetetu mlađem od 16 godina zabraniti noćne izlaske bez svoje pratnje ili pratnje druge odrasle osobe u koju imaju povjerenje. Noćnim izlaskom smatra se vrijeme od 23 do 5 sati.
Kada u spomenutom vremenu policijski službenici zateknu osobu mlađu od 16 godina bez odgovarajuće pratnje, dijete se dovodi u policijsku postaju, te se izvješćuju roditelji, odnosno zakonski zastupnik, koji u pravilu dolaze po dijete ili ako nisu u mogućnosti doći, tada se dijete prevozi do adrese stanovanja u vozilu bez policijskih obilježja. O zaticanju osobe mlađe od 16 godina bez pratnje izvješćuje se nadležni centar za socijalnu skrb.
Dijana Žagar, policijska službenica za odnose s javnošću u Uredu načelnika Policijske uprave Koprivničko-križevačke, izašla nam je u susret te povjerila nekoliko statističkih podataka.
Od 2010. do danas na javnim mjestima nakon 23 sata zatečeno je 508 osoba mlađih od 16 godina. Brojka je bila najveća 2011. godine, kada je čak 125 osoba mlađih od 16 godina ostalo u izlasku nakon 23 sata.
No ipak, vidljiv je pozitivan trend jer sve do danas taj broj opada, pa se sa 125, 2011. godine, spustio na 101 godinu kasnije, a 2013. i 2014. brojke su bile 99, odnosno 91. U prvih sedam mjeseci ove godine zatečeno je samo osam osoba mlađih od 16 godina nakon 23 sata.
Iako se stanje očito poboljšava, postavlja se pitanje gdje su u takvim situacijama roditelji i skrbnici te koja je njihova uloga.
– Većina roditelja nažalost ne zna ili nije upoznata sa svojim roditeljskim funkcijama – kaže šefica Službe za školsku medicinu, dr. Jasenka Vuljak – Vulić, koja ovaj problem vidi kao glavni razlog noćnih izlazaka maloljetnika.
Djeca se teško snalaze u disfunkcionalnim obiteljima i ne vide drugi izlaz. Roditelji se ne interesiraju dovoljno, a osobne probleme stavljaju ispred svoje djece. Čest je slučaj da roditelji pokušavaju okriviti djecu za svoje probleme, pogotovo bračne, a nerijetko i one poslovne.
U takvim slučajevima djeca prva stradaju jer nemaju potrebnu brigu pa spas pronalaze izvan obitelji, a najviše u živopisnim noćnim klubovima koji ih uvijek čekaju raširenih ruku.
Drugi glavni razlog koji navodi dr. Vuljak – Vulić su internet, društvene mreže i modni trendovi.
– Taj problem nije prisutan samo kod nas. To je globalni problem, a upravo preko društvenih mreža i interneta mladi mogu vidjeti svjetske trendove i slično ponašanje. Svi su međusobno povezani i dobro upoznati s time pa ih stalna prisutnost takvih prizora tjera da to i dalje čine.
Postavlja se novo pitanje. Ako je razloga za takvo ponašanje sve više, što uzrokuje pad u brojkama?
Prema dr. Vuljak – Vulić najzaslužnije je društvo koje se sve više aktivira. Uključuje se sve više centara za socijalnu skrb, a neophodan je i utjecaj škola, gdje se vode iscrpni preventivni programi, a djeca se sve više usmjeravaju prema sportu i sličnim aktivnostima. Već dugi niz godina provode se i prevencije protiv alkohola i ostalih opojnih sredstava. Jedna od najutjecajnijih radionica je Otvoreni kišobran, koja se bavi prevencijom ovisničkih oblika ponašanja kod učenika šestih razreda.
Postoji mnogo preventivnih programa za mlade, no dojam je da je barem jedan takav potreban i roditeljima. Oni su ipak ti koji djecu usmjeravaju i mnoge odluke u mlađoj dobi donose umjesto njih. Njihova uloga ipak je presudna. U njima trebamo tražiti ideale, a ne strahove. Oni trebaju pružiti utočište, a ne zatvor iz kojeg tražimo izlaz.
