Prvi poznati ostatak grobova na prostoru grada Koprivnice potječe iz prostora zapadno od Bjelovarske ulice, na prostoru nekadašnjeg odlagališta otpada (Bajer kod nekadašnje tvrtke «Rapid»). Tamo je pronađen grob iz razdoblja Kulture polja sa žarama (1300-750 g. pr. Kr.). Veće antičko (rimsko) groblje (nekropola) je pronađeno na prostoru današnjeg Kunovec Brega, gdje se vjerojatno nalazilo rimsko naselje Sunista. Groblje je iz 1. i 2. stoljeća. Na prostoru Farkašića, u blizini prigradskog naselja Draganovec došlo je do nalaska antičkog groba iz 4. stoljeća. Na tom je prostoru vjerojatno bilo rimsko naselje Piretis. Nalaz većeg srednjovjekovnog groblja (14. do 16. stoljeća) imamo u Starigradu, u blizini PRC-a, u podnožju ostataka utvrde Kamengrad.
Najstariji podatak koji spominje groblje u središnjem dijelu grada Koprivnice je iz 1607. godine. Tada se ono nalazilo unutar utvrde u blizini današnje crkve Sv. Nikole. Možda bi tome u prilog moglo ići postojanje nadgrobne ploče dječaka Gotthardta von Schrattenpacha iz 1608. godine koja se danas nalazi na zgradi župnog dvora. Dio stanovnika Koprivnice se pokapao u kriptama gradskih crkava. Za franjevačku crkvu Sv. Antuna Padovanskog je Leander Brozović objavio popis pokopanih u tamošnjoj kripti od 1747. do 1844. godine.