Velika se nerodica u okolici i gradu ponovo dogodila 1846. godine pa je vladala velika pogibelj od gladi, ali se pokušaj osnivanja društva za suzbijanje gladi nije ponovio. Godinu dana kasnije, grad je imao problema sa pošasti skakavaca koji su uništavali usjeve.
U 19. stoljeću se počeo stvarati intenzivni društveni život u Koprivnici, odnosno temelji modernog građanskog društva. Uz čitaonicu, najdužu tradiciju u Koprivnici imaju glazbena i kazališna amaterska društva. Tako se postojanje tzv. Građanske čete, Purgerski kor, spominje već 1809. godine, koja pravila dobiva 1814. godine, a u svojem je sastavu imala limenu glazbu. Primjerice 1841. godine limena glazba (Musik Banda des Buergerskor) imala je u svom sastavu 21 glazbenika.
Kako je 30-tih godina 19. stoljeća u Koprivnici i okolici je vladala glad, 1833. godine postojao je prijedlog za osnutak Društva za suzbijanje gladi, kao odgovor stanovnika Koprivnice na tu pošast. Godine 1845. zabilježene su organizirane mjere protiv gladi u gradu. Velika se nerodica u okolici i gradu ponovo dogodila 1846. godine pa je vladala velika pogibelj od gladi, ali se pokušaj osnivanja društva za suzbijanje gladi nije ponovio. Godinu dana kasnije, grad je imao problema sa pošasti skakavaca koji su uništavali usjeve.
Godine 1847. u Koprivnici se spominju darovatelji za Hrvatski narodni muzej u Zagrebu. Sabiratelj je bio Vrančić, a darovatelji su bili: Dragutin Cekuš grad. podbilježnik, Antun Lebek satnik gradske čete, Ljudevit Petković komisar, Mihajlo Vaić trgovac, Rikardo Kušić, Jakov Vinter ranarnik, Pavao Lopatni trgovac, Ivan Čep organista, Ljudevit Šiketanec ljekarnik, August Berke i Mihajlo Hajko kapelani, Franjo Kolarić građanin i Martin Podunajec posjednik.
Kada je godine 1856. u Koprivnicu dolazio ban Josip Jelačić, kako bi položio kamen temeljac za novu pučku školu, današnju gradsku vijećnicu, bila je u čast toga za grad velikog događaja u staroj gradskoj vijećnici postavljena prva muzejska izložba u Koprivnici. Na izložbi su bile prikazane stare povelje i zbirka starog novca. Uz to je nekoliko Koprivničana bilo suradnicima, članovima ili povjerenicima Hrvatskog arheološkog društva i Hrvatskog narodnog muzeja u Zagrebu.
U drugoj polovici 19. stoljeća najznačajniji je među njima bio koprivnički župnik Josip Beruta, a također odvjetnik Filip Konrad, Ivan Šćrbak, gospodarstveni činovnik Stjepan Subotičanec, Sigismund Fischer, kotarski predstojnik E. Šmit, željeznički namještenik Stjepan Ostriž i drugi