Nije problem proizvesti jer ideja ima, ali problem je proizvode plasirati na tržište. Ono je malo, a Europska unija ima velike standarde. S druge strane, u Hrvatskoj velike kompanije diktiraju cijene. Zahvalni smo što uspijemo ući na naše tržište, ali problem je sve to naplatiti, istaknula je Koprivničanka Helene Nicole Hladnić.
Besplatne edukacije Agro uzlet grada Koprivnice u koprivničkoj gradskoj vijećnici, danas, u petak, privukle su čak 152 poljoprivrednika.
– Očekujem izmjene iskustava i savjeta kako riješiti problem plasiranja vlastitih proizvoda na rusko tržište – rekao je Darko Valent iz Koprivnice koji se bavi proizvodnjom kukuruza šećerca.
Kao općenito najveći problem u poljoprivredi trenutno vidi presporu birokraciju, a osobno ga muči problem nedovoljnog broja proizvođača kukuruza šećerca kako bi se udruženi mogli plasirati na inozemno tržište.
Upravo iz tog razloga Poslovni dnevnik, Koprivničko-križevačka županija i Grad Koprivnica odlučili su organizirati besplatne radionice.
– Ovo je prva od 30 planiranih edukativnih manifestacija koje ćemo ove godine provesti u 27 gradova i 15 županija. Usmjereni smo na malo poduzetništvo jer je ono kapilarni sustav našeg gospodarstva pri čemu nam je glavni cilj pomoći našim poduzetnicima da postanu konkurenti na europskom tržištu – kazao je Mislav Šimatović, glavni urednik portala Poslovni.hr.
Upravo plasman na europsko tržište ključnim problemom smatra i Helene Nicole Hladnić iz koprivničke uljare Hladnić.
– Nije problem proizvesti jer ideja ima, ali problem je proizvode plasirati na tržište. Ono je malo, a Europska unija ima velike standarde. S druge strane, u Hrvatskoj velike kompanije diktiraju cijene. Zahvalni smo što uspijemo ući na naše tržište, ali problem je sve to naplatiti – istaknula je.
Isto tako, nada se da će upravo na ovim radionicama saznati što sve Županija i Grad nude malim poduzetnicima, odnosno obrtnicima i poljoprivrednicima.
Darko Sobota, zamjenik koprivničko-križevačkog župana, naglasio je kako Županija u veljači kreće s raspisivanjem natječaja za nove subvencije i potpore poljoprivrednicima.
– Poljoprivredna proizvodnja u velikim je problemima. Želimo pomoći našim poljoprivrednicima da se prezentiraju i brendiraju na našem području, ali i šire. Županija godišnje na razne subvencije u ovom području iz proračuna izdvaja otprilike 1,2 milijuna kuna, ali uvijek postoji mogućnost rebalansa proračuna – objasnio je Sobota.
Osim financijske pomoći, Županija je 2014. godine prepoznala projekt Agro kluba Top 1000 HR poljoprivrede.
– Radi se o bazi poljoprivrednih proizvođača koja je kreirana s ciljem predstavljanja konkurentnih poljoprivrednih proizvođača i njihovih proizvoda te poboljšati njihov tržišni status – istaknuo je Denis Maksić, voditelj odsjeka za poljoprivredu, ruralni razvoj, šumarstvo i lovstvo u Koprivničko-križevačkoj županiji.
S druge strane, i u Gradu smatraju da poljoprivreda koja će zapošljavati i stvarati novu vrijednost mora biti partner velikom gospodarskom subjektu.
– Na poljoprivredi i proizvodnji nastala je Koprivnica. Zahvaljujući prvim poljoprivrednicima imamo ovakav grad i županiju. Potrebno je našim ljudima pružiti znanje koje će im pomoći da uđu u sam vrh europskog tržišta – zaključio je Mišel Jakšić, zamjenik koprivničke gradonačelnice.