Projekt Aglomeracije Koprivnica uskoro će početi s realizacijom, a danas je predsjednik uprave Koprivničkih voda Zdravko Petras izvijestio javnost o napretku i novostima.
Riječ je o trenutno najvećem infrastrukturnom projektu u županiji, vrijednom 401,7 milijuna kuna, a njime će Koprivnica i okolne općine dobiti širu vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, a domaćinstva mogućnost priključenja, i to potpuno besplatno.
– Osim podizanja životnog i komunalnog standarda, razine zaštite okoliša i zdravlja, važno je istaknuti da će 4000 kućanstava dobiti potpuno besplatne priključke, bez ikakve naknade – rekao je Petras.
Općine koje su obuhvaćene projektom su Rasinja, Sokolovac, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Peteranec, Hlebine, Drnje, Đelekovec i Legrad.
– To je veći projekt od aglomeracija Križevci i Đurđevac zajedno. Planira se širenje i rekonstrukcija mreže, 155 kilometara kanalizacija i 46 novih crpnih stanica na sustavu odvodnje. To je više od 50 posto povećanja u duljini mreže u odnosu na sadašnje stanje. Također, bit će izgrađeno još 11,3 kilometra novih cjevovoda, što se možda čini kao manje povećanje, no to je zato što je već sada pokrivenost jako dobra – istaknuo je Petras.
U sklopu projekta planirana je i opremanje Koprivničkih voda, a značajna novina bit će novi laboratorij za analizu vode.
– U Herešinu kod pročistača bit će izgrađen centralni laboratorij Koprivničkih voda za analizu pitke i pročiščene otpadne vode – najavio je direktor.
Gradonačelnik Mišel Jakšić naglasio je da je projekt aglomeracije od ključne važnosti za Koprivnicu i okolicu, a implikacije su mu puno šire od same opskrbe vodom.
– Uvođenjem vode u naša sela stvaramo uvjete da mladi ostaju u Koprivnici i grade tu svoje domove, da nam se ne događa egzodus. Nema jake Koprivnice bez jakih i razvijenih općina. Mnogi od tih ljudi su i stvarali današnju Koprivnicu. Također, u posljednje vrijeme bilo je puno govora o kvaliteti vode zbog događaja na Piškornici, a ovo će biti zatvoren i siguran sustav – rekao je Jakšić.
Projekt aglomeracije trebao bi trajati četiri godine. Financiran je sa 69 posto iz Europske unije, a s 31 posto iz nacionalnih sredstava.
