Posljednjih tjedana u gradovima kontinentalne Hrvatske pojavile su se prave male napasti – mrežaste stjenice.
Kako su nam javili čitatelji, ti sitni, gotovo neprimjetni kukci, napadaju ih i opsjedaju, a njihovi ugrizi su vrlo neugodni te se od njih gotovo nemoguće braniti.
– Samo se ‘lijepe’ za mene, koristila sam i sprejeve i kreme protiv komaraca i kukaca, ali ništa ne pomaže, mogu ih jedino mlatiti i bježati od njih – rekla nam je jedna čitateljica.
Radi se o kukcima koji su u prirodi prisutni od proljeća i zapravo su biljojedi, no očito je da su počeli i napadati ljude, grizu ih i sišu im krv. Riječ je, preciznije, o hrastovim i plataninim stjenicama, koje obitavaju na svojim pripadajućim stablima.
– One su na stablima od svibnja. Ove godine im je posebno pogodovala kiša u tom razdoblju jer je drveće imalo puno lišća prepuno soka. One bodu ljude i tada, ali u puno manjem broju pa to prođe neopaženo. Ova generacija stjenica je ostala bez hrane, lišće se posušilo zbog hranjenja prijašnjih generacija, i one pokušavaju nedostatak biljnog soka nadomjestiti ubodima ljudi. Disanje kože i vlaga iz ljudskog tijela ih privlače, kazao je doc.dr.sc. Milivoj Franjević, profesor sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, za dnevnik.hr.
Ono što je problematično, ističu stručnjaci, jest to što je ta vrsta relativno nova u Hrvatskoj, prisutna je tek 20-ak godina i nema prirodnih neprijatelja. Ne pomažu čak ni pesticidi, otporne su i na njih. Ipak Franjević napominje da će stjenice nestati s pojavama prvih kiša, zavući će se pod kore svojih stabala do iduće godine.
O situaciji s mrežastim stjenicama oglasili su se i iz Ministarstva poljoprivrede.
– Od prvog bilježenja 2013. godine, hrastova mrežasta stjenica do sada se proširila na cijelo područje Hrvatske na kojem raste hrast, prvenstveno lužnjak, iz smjera istoka prema zapadu. Područje zahvaćeno ovim štetnikom se prostire u hrastovim šumama od istočne granice Hrvatske. (…) Od 2016. godine u Hrvatskoj se bilježi znatniji napad i širenje HMS, kao i spoznaja da bi mogla biti značajan štetnik u hrastovim šumama te je donesen plan o intenzivnom praćenju i suzbijanju stjenice. U proljeće i ljeto 2017. godine, u hrvatskim šumama krenulo se s intenzivnom primjenom različitih skupina insekticida za koje se pretpostavilo da bi mogli djelovati, od ekoloških do kemijskih. S obzirom na zakonska ograničenja EU i FSC certificiranost u šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., nije moguće koristiti sredstva koja bi mogla učinkovito suzbiti hrastovu mrežastu stjenicu (aktivne tvari deltametrin, alfa-cipermetrin). Trenutno Hrvatske šume ne posjeduju niti jedno učinkovito sredstvo za suzbijanje ovog štetnog organizma, no potpisale su ugovor sa Šumarskim fakultetom s ciljem istraživanja i što hitnijeg pronalaženja aktivne tvari koja će djelovati protiv hrastove mrežaste stjenice – dio je priopćenja Ministarstva poljoprivrede.
