Prva javna čitaonica u Koprivnici osnovana je 1847., a prestala je s radom prije 1852. godine. Slomom neoapsolutizma dolazi do jačanja društvenog života u Koprivnici i ponovnog osnivanja čitaonice.
Godine 1865. spominje se knjižnica Glavne diečačka i trivijalne dijevojačke učione. “Narodna čitaonica” je osnovana 1867. godine i ubrzo je postala najvažnijim središtem društvenog i kulturnog života grada. Pravila Društva “Narodna čitaonica” u Koprivnici prihvaćena su na skupštini održanoj 6. ožujka 1867. godine. U Ravnateljstvu su se nalazili tadanji najugledniji koprivnički građani.
Kao tajnik, Pravila su potpisali Đuro Gabrić, podbilježnik kraljevskog i slobodnog grada Koprivnice, ravnatelj Viktor Somogy, kasniji gradonačelnik te odbornici. Pravila su odobrena od kraljevskog hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog namjesničkog vijeća u Zagrebu dana 19. srpnja 1867. godine.
S obzirom da se original tog važnog dokumenta sačuvao citirati ćemo prvi član: «Svrha družtva jest izobrazivanje duha i podupiranje narodne knjige nabavljanjem i čitanjem časopisah i knjigah narodnih, inoslavjanskih i inostranih, zatim zabave sa kartanjem zakonom dozvoljenih igrah, šahom, zabava na biljardu i drugih dozvoljenih razveseljenjah.»
Koprivnička čitaonica je 5. srpnja 1868. priredila proslavu blagdana Sv. Ćirila i Metoda. Na svećanom prijemu društva, koji je priredio predsjednik koprivničke čitaonice Viktor Špišić, koprivnički župnik Josip Beruta je održao zdravice papi Piu IX., kralju Franju Josipu I., kardinalu Hauliku, biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, Hrvatskoj zajednici Slavena i srpskom narodu. Plesnoj zabavi te su večeri bili nazočni i časnici iz posada u susjednim vojnkrajiškim selima.
Prema očuvanom zapisniku s odborske sjednice iz 1871. godine doznajemo da je Viktora Somogyja kao ravnatelj Narodne čitaonice zamijenio gradonačelnik Martin pl. Ožegović. Narodna čitaonica bila je inicijator gotovo cjelokupnog društvenog života u gradu u to doba. Čitaonica pomaže sakupljanjem novaca osnivanje gradske bolnice (1869. godine), organizira predavanja i koncerte, susrete, razgovore i slično.
Godine 1869. u Koprivnice se osniva i društvo Trgovačko-obrtničke čitaonice pod predsjedanjem Steve Reškovića, tako da u gradu djeluju dvije agilne čitaonice, koje su se kasnije spojile.
Koprivnička čitaonica je imala veliki utjecaj na razvoj društvenog života grada Koprivnice. Obnova kazališnog života u gradu odvijala se od 1874. godine kada je u okviru Narodne čitaonice osnovana kasnije vrlo aktivna diletantska kazališna sekcija koju je vodio znameniti koprivnički učitelj i književnik Đuro Ester.