Naš planet sve glasnije „vrišti“. Grčevita borba s klimatskim promjenama čuje se i vidi na svakom koraku. Toplinski valovi i temperaturni rekordi u ljetnim mjesecima izmjenjuju se kao na tekućoj traci. Suše, požari, oluje i poplave postali su naša globalna svakodnevica.
Planet Zemlja nas pokušava probuditi iz fantazije neograničenog ekonomskog rasta i potrošačkog društva. Želi nam reći da trebamo živjeti u kontekstu planetarnih granica, odnosno u kontekstu prirodnih resursa koji su ograničeni i koje još imamo na raspolaganju. Nadasve, želi nas potaknuti na zajedničku, globalnu akciju za očuvanje klime.
Nakon svega, pitam se je l’ većina izgubila osjećaj za bitno i vjeru u bolji, normalniji život na planetu Zemlji?
Klimatska katastrofa snažno kuca na naša vrata
Promatrajući brzinu i negativne učinke klimatskih promjena, naša civilizacija ima na raspolaganju jako ograničeno vrijeme za rješavanje složenog izazova smanjenja i prestanka korištenja fosilnih goriva. No, za energetski rastrošnu civilizaciju poput naše, koja svoj dugogodišnji razvoj i napredak temelji na fosilnim gorivima, prelazak na čišće izvore energije zasad se pokazuje nerješivom enigmom.
Ukoliko čovječanstvo želi izbjeći klimatsku katastrofu koja se već nazire, neophodno je ubrzano i odlučno sprečavanje daljnjih emisija stakleničkih plinova te njihova stabilizacija u atmosferi. Stoga je danas, više nego ikada prije, čovječanstvo suočeno s brzim protjecanjem dragocjenog vremena koje je preostalo za zajedničku, globalnu akciju očuvanja klime.
Za očuvanje povoljne klime, cilj nam je izbjeći dvostruku količinu najraširenijeg stakleničkog plina (ugljik-dioksida, CO2) u atmosferi u odnosu na predindustrijsko doba. Moramo zadržati porast globalne temperature do kraja ovog stoljeća znatno ispod 2 °C, s ulaganjem napora u ograničavanje porasta temperature za najviše 1,5 °C.
No, zbog već narušene klimatske ravnoteže planeta, ostaje nam podnositi posljedice klimatskih promjena koje su se već dogodile ili će se događati u bliskoj budućnosti.
Najbolje rješenje za izbjegavanje klimatske katastrofe
Najbolje rješenje za globalnu akciju očuvanja klime jest postizanje globalnog dogovora i zajedničkog odgovora na prijetnju klimatskih promjena. Takvo bi se rješenje najlakše ostvarilo provođenjem odozgo prema dolje, na način da prvo odgovorna politika donese potrebne odluke, zakone i propise.
Slijedili bi prijenos i provedba prema dolje, uključujući opismenjavanje društva na temu klimatskih promjena kao i promjenu klimatskih stavova i ponašanja stanovnika našeg planeta.
Glavna prepreka koja nam stoji na putu
Jedna od glavnih prepreka koja ometa postizanje globalnog političkog dogovora i zajedničkog odgovora na prijetnju klimatskih promjena jest manjkavost suvremene demokracije i usmjerenost političara na vlastite, uske i sebične interese.
Većina političara danas još uvijek misli na kraći rok, najčešće do sljedećih izbora, a dugoročni ciljevi očuvanja klime najčešće se nalaze iza horizonta njihovih osobnih interesa. Prema tome sudeći, izgleda da naša civilizacija politički još nije spremna za suočavanje s opasnošću koja joj prijeti od klimatskih promjena. I to je glavni razlog zbog kojeg se još čeka na globalni dogovor o očuvanju klime i rješenje koje treba ići odozgo prema dolje.
Što nam je za činiti u ovakvoj klimatskoj i društvenoj situaciji?
Obzirom da čovječanstvu dragocjeno vrijeme brzo prolazi, a zajedničkog globalnog odgovora na prijetnju klimatskih promjena još nema, sve češće se postavlja pitanje može li se po tom pitanju nešto značajno učiniti odozdo prema gore.
Iz tog razloga, sada odgoj za klimatske promjene postaje imperativ i pitanje opstanka naše civilizacije, a usmjeren je na promjenu stavova i ponašanja pojedinca prema odgovornom životnom stilu dobrovoljne jednostavnosti i štednje energije. Iako je odgoj za klimatske promjene sastavni dio odgoja za održivi razvoj, zbog postojeće hitnosti ima apsolutni prioritet.
Stoga svaki pojedinac svojim odgovornim ponašanjem ima na raspolaganju pregršt
mogućnosti za davanje osobnog doprinosa smanjenju potrošnje problematične energije
proizvedene iz fosilnih goriva te ublažavanju i usporavanju klimatskih promjena.
Nastavno, neke od dobrih klimatskih navika koje svakodnevno mogu provoditi odgovorni pojedinci jesu:
– trošiti čim manje tople vode (npr. tuširati se umjesto kupati, zatvarati slavinu svaki put
kad voda ne treba teći)
– uvijek odmjeriti potrebnu količinu vode za kuhanje
– stavljati poklopac na posude u kojima se zagrijava voda za pripremu toplih napitaka (npr. kave, čaja) ili jela
– za rasvjetu koristiti štedne žarulje
– birati i koristiti energetski štedljive uređaje za domaćinstvo (npr. hladnjake, zamrzivače, pećnice, ploče za kuhanje, perilice suđa i rublja, klima uređaje)
– optimalno puniti perilice suđa i rublja prije puštanja na pranje
– kvalitetno toplinski izolirati prostor u kojem boravi (npr. stan, kuću, vikendicu, apartman)
– zimi grijati prostor u kojem boravi na preporučenu temperaturu (21 °C) te ga, prema
potrebi, prozračivati kratko i učinkovito
– ljeti rashlađivati prostor u kojem boravi prema preporuci stručnjaka (najviše do 5 °C nižu temperaturu u odnosu na vanjsku)
– koristiti automobil samo kad je neophodno, za veće udaljenosti
– hodati, koristiti bicikl i javni prijevoz uvijek kad može (npr. vlak, autobus, tramvaj)
– saditi drveće
– kupovati lokalno proizvedenu hranu
– voditi brigu o uravnoteženoj prehrani sa što manje mesa
– nositi sa sobom uvijek barem jednu platnenu vrećicu
– koristiti energiju iz obnovljivih izvora (npr. postavljati solarne ploče za proizvodnju
električne i/ili toplinske energije)
– štediti energiju
– izbjegavati potrošnju energije koja se dobiva iz fosilnih goriva itd.
Zaključno
Našoj civilizaciji prioritetno je potrebna globalna promjena životnog stila pretjerane potrošnje energije proizvedene iz fosilnih goriva.
Za uspješno provođenje potrebne promjene, prije svega su nam neophodni odgovorni političari koji razumiju ozbiljnost klimatskih promjena i spremni su se uloviti u koštac s njihovim rješavanjem.
Naposljetku, ako u bližoj budućnosti ne dođe do globalnog dogovora i odgovora na prijetnju klimatskih promjena pa se one nastave razvijati ovom brzinom, uskoro ništa više neće biti kao što je bilo: ni svakodnevni život pojedinca, ni obiteljski život, ni međuljudski odnosi, ni fizičko i mentalno zdravlje ljudi.
Jedino uz preduvjet očuvanja povoljne klime za život na planetu Zemlji, što bliže sadašnjem stanju, očuvat ćemo sve što smatramo važnim i vrijednim.
Autor: Matija Hlebar, stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko (ESG) izvještavanje
