Na dnevnoj bazi donose se brojne presude iz nekoliko različitih sporova građana i banaka vezanih uz popularne “švicarce.” Kredite su sredinom 2000-ih u francima dizali mnogi poznati i nepoznati građani, za aute, stanove i druge potrebe. Proteklih dana svoju je presudu dočekala i Ksenija Ostriž, zamjenica koprivničkog gradonačelnika.
Ksenija Ostriž: Nepoštene ugovorne odredbe
Doduše još uvijek nepravomoćnu, no u svakom slučaju u njenu korist. Prema presudi Općinskog suda u Koprivnici Privredna banka mora joj isplatiti gotovo 13.200 eura s kamatama koje teku od 2015. godine. Sud je poništio potraživanje banke prema dogradonačelnici od 240 eura kako bi njime prebio dio duga. Usto moraju joj platiti i troškove postupka nešto veće od 1500 eura.
Ksenija Ostriž digla je 2006. kredit u Privrednoj banci u iznosu 55.700 eura i uredno ga isplaćivala u iznosima oko 350 franaka mjesečno, a onda je 2009. nakon globalne ekonomske krize krenula “lavina”. Mjesečne rate korisnicima su rasle i više od 50 posto.
– Ugovorom o kreditu povrijeđena su moja prava kao potrošača. Banka je koristila nedopuštene i nepoštene ugovorne odredbe i to prvenstveno odredbu koja se odnosi
na ugovorenu valutu uz koju je vezana glavnica – švicarski franak te ugovornu
odredbu kojom je tuženiku omogućeno da jednostrano mijenja kamatnu stopu – navela je u obrani putem svog branitelja dogradonačelnica Ostriž.
Banka je putem svoje obrane također iznijela svoju argumentaciju, generičku kao i u ostalim privatnim tužbama zbog švicaraca.
Ksenija Ostriž ispričala je putem branitelja kako je tada imala plaću oko 6000 kuna te da joj je kredit bio 1600 kuna mjesečno, što je bilo manje od trećine plaće.
Posudila pa otplatila do kraja
– S vremenom je kredit narastao na 2800 kuna mjesečno, što je bila gotovo polovina moje plaće, pa kredit više nisam mogla otplaćivati redovno – pozajmila sam novac i kredit otplatila u cijelosti – odgovorila je.
– U konkretnom slučaju prilikom sklapanja spornog Ugovora o kreditu tužiteljica mogla birati u koji će ugovorni odnos ući te koji će kredit i koje vrste odabrati za financiranje svojih potreba te je samostalno i slobodno stupila u ugovorni odnos i u cijelosti joj je bilo jasno što znači ugovaranje valutne klauzule i u Ugovoru je jasno izražena volja ugovornih strana – između ostalog su naveli o spornom kreditu.
Sud je pak kao i u većini ovakvih presuda – na temelju pravnih činjenica, stao na stranu potrošača, u ovom slučaju koprivničke dogradonačelnice Ksenije Ostriž.
Ostriž: Zasad bez komentara
Ostriž se pozvala i na odluku Vrhovnog suda od 3. rujna 2019. godine. Usto, pozvali su se u obrani i na presude Suda Europske unije koje utvrđuju da je ugovorena valutna klauzula i kamatna stopa u CHF nepoštena i ništetna odredba, navodeći da su te presude obvezujuće za sve sudove država članica EU.
Koprivnička dogradonačelnica nije htjela komentirati slučaj, kazavši kako se o sporovima sa švicarcima sve zna – pogotovo što banci još ostaje mogućnost žalbe, na što ima pravo.
