Iako je tek sada odobreno, Modernino mRNA-1273 cjepivo napravljeno je još 13. siječnja, piše NY Magazine. Bilo je to samo dva dana nakon što je kineski znanstvenik Yong-Zhen Zhang objavio genetičku sekvencu novog koronavirusa zbog čega je privremeno istjeran iz laboratorija.
Moderna je cjepivo napravila u jednom vikendu. Završeno je i prije nego što je Kina potvrdila da se virus može širiti s čovjeka na čovjeka te tjedan dana prije nego što je potvrđen prvi slučaj koronavirusa u SAD-u. Mjesec dana kasnije potvrđen je prvi smrtni slučaj, a cjepivo je dotad već proizvedeno i dostavljeno Nacionalnim zdravstvenim institutima kako bi započela prva faza testiranja.
Najbrže razvijeno cjepivo
Ovo je najbrže razvijeno cjepivo u povijesti. U svibnju je, nakon prve faze, potvrđeno da je ono sigurno, ali autor teksta kaže da ne sugerira da je odmah tada ono trebalo biti odobreno za široku uporabu. Ipak, kaže da je opravdano pitati se je li proces mogao biti brži s obzirom na tešku zimu koja se predviđa.
Kina je svoje cjepivo počela davati vojnicima još u lipnju, Rusija je svoje odobrila u kolovozu, a dosad su cjepiva stizala kada su epidemije već bile pri kraju. Tako je bilo s ospicama, tuberkulozom i tifusom. Nicholas Christakis, šef labosa na Yaleu, tvrdi da je još uvijek moguće da će SAD postići imunitet krda prirodnim putem.
Ravnatelj Centra za kontrolu bolesti, Robert Redfield, vjeruje da će u SAD-u od koronavirusa umrijeti još 200.000 ljudi. Christakis kaže da bi to značilo da se SAD-u dogodila nesreća koja se događa jednom u 100 godina i to u periodu otkako je rješenje nađeno do trenutka kada je stečena hrabost da ga se iskoristi.
S drugim lijekovima bilo je manje opreza
I dok se s odobrenjem i primjenom cjepiva čekalo od siječnja do prosinca, s drugim terapijama u SAD-u su bili puno manje oprezni. Primjerice, hidroksiklorokin je odobren 28. ožujka, remdesivir 1. svibnja, a 23. kolovoza i upotreba konvalescentne plazme. Ni za jednu od tih terapija nisu postojali konkretni dokazi da djeluju u liječenju koronavirusa.
Nijedna od tih terapija naposljetku se nije pokazala učinkovitom. Samo jedan lijek, steroid deksametazon, dokazano je imao efekta u liječenju Covid-19 pacijenata. Ipak, on može biti jako opasan ako ga se pacijentima da prerano.
Naravno, stoji u tekstu NY Magazina, nije isto odobriti terapiju zaraženima i cjepivo za zdravu populaciju. Da je odobreno nesigurno cjepivo koje bi potencijalno ugrozilo zdravlje ljudi, bila bi to medicinska katastrofa. Cjepivo koje, pak, nije efektivno ljudima bi dalo osjećaj lažne sigurnosti te bi se virus ponovno počeo širiti jer bi se ljudi počeli neodgovorno ponašati uvjereni da su zaštićeni.
Čekalo se da se vidi efikasnost
Cijelo vrijeme od svibnja znalo se da je Modernino cjepivo sigurno, čekalo se samo da se vidi koliko je efikasno. Znanstvenici s kojima je autor teksta razgovarao pitaju se je li moguće da se u budućnosti promijeni pristup razvitku cjepiva.
Laici bi se nakon pandemije 2020. mogli pitati je li treća faza testiranja cjepiva, u kojoj se provjerava njegova efikasnost, uopće potrebna. Znanstvenici, pak, pokušavaju smisliti kako ubrzati, ili čak preskočiti prvu fazu koja se odnosi na sigurnost cjepiva.
Točnije, pitaju se je li moguće da se svo istraživanje, razvitak, pretklinička testiranja i testovi prve faze obave i prije pojave novih virusa. To bi omogućilo da cjepiva za njih budu spremna čim se virusi pojave. Vjeruju da je to moguće za gotovo 90% svih potencijalnih pandemija u budućnosti.
Nije novi pristup
Cjepivo protiv koronavirusa tako brzo je razvijeno zbog već postojećih istraživanja koja su napravljena nakon epidemije SARS-a 2003. godine. To bi se moglo iskoristiti i u budućnosti. Znanstvenici dosta dobro znaju koji virusi bi mogli uzrokovati potencijalnu pandemiju i mogli bi lako razviti cjepiva za njih te ih prilagođavati ako se pojavi novi virus.
– Radimo tako svake godine za virus gripe. Ne znamo koji soj će cirkulirati pa pogađamo i onda to formuliramo u cjepivo koje se bazira na istoj tehnologiji kao i sva prijašnja cjepiva protiv gripe” – rekla je virologinja iz Georgetowna, Angela Rasmussen.
Cijeli taj proces traje nekoliko mjeseci i za to cjepivo se zna da je u osnovi sigurno. S dovoljno financijskih sredstava isti princip mogao bi se primijeniti i na pandemije te bi se prva faza istraživanja mogla obaviti i prije nego pandemije uopće krenu, a dodatni testovi sigurnosti taman prije primjene cjepiva na široj populaciji, piše telegram.hr
