Nevrijeme koje nije bilo prognozirano pogodilo je jučer ujutro dijelove Hrvatske. Vijest je to koja je nešto glasnije od očekivanog odjeknula u javnosti. Prognoza vremena, dobro je poznato, nije baš u vrhu egzaktnih znanosti. Zašto se čudimo kad ponekad promaši? Jesmo li možda čangrizavi jer smo se navikli na uglavnom točne prognoze?
Državni hidrometeorološki zavod jučer je objavio posebno priopćenje upravo o jučerašnjem nevremenu. Prekjučerašnje prognoze, naime, nisu najavljivale mogućnost pljuskova i grmljavine u to doba dana. Ako bi ih bilo, očekivali su se navečer.
“Već nekoliko dana pratimo grmljavinske sustave u zapadnoj Europi koji uzrokuju velike štete, čestu tuču, a i bujične poplave. Jaču promjenu nad Hrvatskom najavljivali smo za četvrtak, a predfrontalno smo najavili mogućnost pljuskova danas (jučer, op. a.), ali tek potkraj dana”, stoji u DHMZ-ovom priopćenju.
Fronta koja će ublažiti toplinski val dolazi, ali jučer to još nije bila ona. DHMZ je opisao kako je nastalo nevrijeme koje nije bilo prognozirano:
“Vrijeme je u Hrvatskoj i danas glavninom pod utjecajem polja visokog tlaka zraka, frontalni se sustav još uvijek nalazi zapadnije od Alpa, no ispred njega se razvijaju snažni mezoskalni konvektivni sustavi (grmljavinska nevremena većih prostornih dimenzija). Jedan takav je tijekom noći iz alpskog područja stigao i do nas.”
Najteže je prognozirati nestabilno vrijeme
“Takvi sustavi u povoljnim uvjetima mogu dugo živjeti. Hrane se raspoloživom konvektivnom energijom (eng. CAPE) koja se nalazi na putu njihova kretanja, a organizaciji ćelija pomaže smicanje vjetra (promjena smjera i brzine vjetra po visini) u dubljem sloju atmosfere (od tla pa do 6 km visine). Najčešće gube na snazi u noćnim satima, no u specifičnim uvjetima kao noćas, to nije bio slučaj.”
Čim je razvoj situacije postao jasan, državni su meteorolozi osvježili prognoze i upozorenja. To se zove nowcasting i zapravo je vrlo kratkoročna prognoza; za sljedećih par sati. Tu je DHMZ istaknuo doprinos projekta METMONIC pomoću kojega je, između ostaloga, cijela Hrvatska pokrivena meteorološkim radarima.
“Atmosfera i procesi u njoj vrlo su složeni, a osobito konvektivne oluje. Preciznost i pouzdanost prognoza u današnje vrijeme u pravilu je jako velika, međutim zahtjevi za meteorološkim informacijama su očekivano sve veći, a prostora za poboljšanja svakako ima”, ističe DHMZ.
Najteže je od svega, dakle, prognozirati nestabilno vrijeme. Što je i logično. Premda su prognoze sve pouzdanije, zasad je gotovo nemoguće odrediti točno vrijeme i lokaciju jakog grmljavinskog nevremena. Moguće je procijeniti vjerojatnost njegove pojave na nekom području i u nekom vremenskom intervalu.
DHMZ-ov osvrt na nevrijeme koje nije bilo prognozirano možete u cijelosti pročitati na ovoj poveznici.
