Povjesničar dr. Hrvoje Petrić iznio je nova otkrića o đurđevačko-molvarskim pijescima kroz povijest, na predavanju koje je održao u sklopu godišnje skupštine Društva za povjesnicu i starine Molve. Petrić je objasnio koliko su stari ti pijesci eolskog odnosno vjetrovitog podrijetla, koji se podravskim podzemljem prostiru na površini od oko tisuću četvornih kilometara.
– Pijesci su zapravo stari otprilike 10-ak tisuća godina. Oni potiču iz zadnjeg ledenog doba, kad je ono završavalo i kad se s alpskih ledenjaka spuštao sitni materijal na našem području. Kod nas je bilo toplije, tamo je bilo hladnije i onda su puhali jako veliki vjetrovi, koji su nataložili te pijeske, objasnio je H. Petrić.
Na pijescima se stvorio humusni sloj i u srednjem vijeku su oni bili prekriveni zemljom, slično kao danas, objasnio je Petrić, te po prvi puta u javnosti iznio svoje otkriće kako su pijesci krajem 17. stoljeća otkriveni odnosno kako su ponovno izbili na površinu.
– Što se dogodilo? S jedne strane osmanske provale, dolazak Turaka koji su protjerali staro stanovništvo, s kojim je nestalo i određeno znanje o okolišu i suživotu s okolišem. A s druge strane mijenja se klima, dolazi do malog ledenog doba, globalnog zahlađenja, pri čemu se mijenja tlo, te vegetacija, otkrio je Hrvoje Petrić.
Klimatske i promjene u vegetaciji u kombinaciji s krčenjem šuma uzrokovali su otkrivanje pijesaka između Molvi i Đurđevca. Pijesci su se proširili i u 18. stoljeću su to bile velike površine od nekoliko desetaka četvornih kilometara, rekao je Hrvoje Petrić. Upozorio je da je to pokazatelj kako utjecaj čovjeka u kombinaciji s klimom može biti vrlo destruktivan.
– Zamislite koliko je sa širenjem tih pješčanih površina nestalo šuma, koliko je nestalo poljoprivrednih površina. Bile su ugrožene ljudske egzistencije, čitava sela su se morala iseljavati, nestati, ispričao je dr. Petrić.
Proces smirivanja pijesaka pošumljavanjem počeo je oko 1900. godine, pri čemu je vrlo važan bio bagrem to jest akacija, jer ima veliku površinu korijenja koje sprječava migracije pijeska. S vremenom se ponovno stvorio humusni sloj i stvoreno je plodno tlo, no Hrvoje Petrić je upozorio i kako nije isključeno da se u budućnosti, uz pad temperature i druge utjecaje, pijesci u Podravini opet otvore.
Izvor: www.radio-koprivnica.hr