Pregovarački timovi Sindikata graditeljstva Hrvatske na čelu s Jasenkom Vukšić, i HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva, predvođenog predsjednikom Mirkom Habijancem, uspješno su okončali kolektivne pregovore i u Križevcima danas potpisali Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – šeste izmjene i dopune.
Važeći Kolektivni ugovor za graditeljstvo sklopljen je 2015. godine, a prethodne izmjene i dopune ugovorene su lani.
Socijalni partneri u građevinskom sektoru uspješan sektorski socijalni dijalog razvijaju gotovo tri desetljeća i kontinuirano na granskoj razini pregovaraju, sklapaju te noviraju granske kolektivne ugovore od 1996. godine.
Primjenu Kolektivnog ugovora za graditeljstvo i njegovih izmjena i dopuna, radi ostvarenja interesa poslodavaca i radnika, ministar nadležan za rad od 2001. godine redovito proširuje na čitav sektor građevinarstva, što socijalni partneri očekuju i za njegove šeste izmjene i dopune.
U odnosu na postojeći kolektivni ugovor, šestim izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo ugovorena su povećanja bruto osnovne plaće, koje, ovisno o grupi poslova, od 1. rujna 2023. za prvih deset grupa poslova rastu između pet i 15 posto. Dodatno se od 1. ožujka iduće godine na osnovnu plaću svake grupe poslova, važeću od 1. rujna, dodaje iznos od po 40 eura. Plaće XI. grupe u koju spadaju direktori nisu mijenjane.
U usporedbi s važećom tarifom, ukupno ugovoreni rast osnovnih plaća u 2023. i 2024. godini se kreće od sedam do 21 posto, pri čemu su veći postoci povećanja ugovoreni za građevinske radnike I. do IV. Grupe.
Dogovoren je i dodatak za rad nedjeljom na 50 posto, godišnji odmor i to za svake tri godine radnog staža jedan dan, prigodne nagrade i to regres od 300 i božićnica od 100 eura, kao i povećanje materijalnih troškova koje obuhvaća dnevnice za rad na terenu, odvojeni život, troškovi putovanja na posao i s posla, prehrana, nagrade učenicima na praksi, solidarne potpore za dugotrajno bolovanje te otpremnina za umirovljenje.
Osim novčanih povećanja, ugovorena je i ovlast Sindikata i pravo na traženje podataka vezanih za osnovne plaće od svih poslodavaca na koje se ugovor primjenjuje te pravo radnika na pisano informiranje o sklapanju kolektivnog ugovora sukladno zakonu. Primjena Ugovora obavezna je i za agencijske radnike kad su ustupljeni poslodavcima u građevinarstvu.
Treći je to put u ovim kriznim vremenima, od početka pandemije i ratnih operacija u Ukrajini te rasta cijena građevinskih materijala, da, u cilju održivog razvoja domaćeg građevinskog sektora i zadržavanja radnika, građevinari podižu plaće i druga materijalna prava radnika.
– U ovim okolnostima nedostatka radnika, posebno domaćih radnika u građevinskom sektoru, kao predstavnici radnika imamo malo bolju poziciju u pregovorima, intenzivnije se pregovara i u vremenskom pogledu i u pogledu opsega i visine prava. No, kao i uvijek, uspješni pregovori znače postizanje kompromisnih rješenja. Važno je istaknuti da su HUP-UPG i SGH odgovorni socijalni partneri koji su ponovno postigli konsenzus o najvažnijim pitanjima, a to je povećanje cijena rada, odnosno bruto plaća, kao i nekih materijalnih i drugih prava važnih za radnike u sektoru. Pomaknuli smo zajednička stajališta vezana za poziciju i ulogu sindikata u praćenju primjene KUG-a, što je dobra osnova za daljnje pregovore sa Vladom o efikasnijem inspekcijskom nadzoru, ali i dodjeli javnih ovlasti sindikata u području praćenja primjene Kolektivnog ugovora – rekla je Jasenka Vukšić.
Mirko Habijanec istaknuo je kako je ovim izmjenama i dopunama kolektivnog ugovora ponovno potvrđujemo odličan dijalog s predstavnicima radnika, a sve s ciljem osiguranja što konkurentnijih radnih uvjeta pa onda i potencijalnog povratka domaćih radnika iz inozemstva.
– Ključno je nastaviti u tom smjeru, no nužna je aktivnija uloga institucija kroz osiguranje primjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo u čitavom sektoru s ciljem sprječavanja nelojalne konkurencije i rada na crno, ali i usklađivanja nužnih uvjeta i cijena u procesima javnih nabava. Pri tome veliku važnost ima učinkovita kontrola primjene kolektivnog ugovora od strane Državnog inspektorata – naglasio je Habijanec.
Ovim ugovorom, dodao je on, otvorena je mogućnost za davanje ovlasti Sindikatu da prati primjenu Kolektivnog ugovora, s ciljem da potvrda sindikata o poštivanju isplate plaća po kolektivnom ugovoru bude dokaz da nema razloga za isključenje ponuditelja u postupcima javne nabave.
– Uz kontinuirano povećanje plaća, građevinski sektor je u proteklim godinama bio prisiljen amortizirati značajan dio povećanja troškova građevinskih materijala i proizvoda, što nas je financijski iscrpilo i ugrozilo u odnosu na nelojalnu konkurenciju iz drugih zemalja koja agresivno nadire na hrvatsko građevinsko tržište – kaže Habijanec.
Zbog toga se, naglasio je Habijanec, kao sektor moraju izboriti da se u dokumentacijama o nabavi propisuje primjena posebnih uzanci o građenju, kojima se uređuje i jedinična i ukupna cijena te rizik izvođača u slučaju povećanja troškova građenja od dva odnosno tri posto.
– Od velikog značaja je reforma strukovnog školstva i njegovo povezivanje s gospodarstvom, pri čemu je nužno kurikulume osuvremeniti prema potrebama graditeljstva. Nužno je budućim izmjenama Zakona o javnoj nabavi propisati da kriterij isplate plaća ugovorenih Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo bude obvezni kriterij za ocjenu sposobnosti ponuditelja. Traženim regulatornim promjenama želimo nastaviti proces stvaranja sigurnijih i stabilnijih uvjeta poslovanja i zapošljavanja – zaključio je Mirko Habijanec.
Socijalni partneri kontinuirano se zalažu za održiv razvoj domaćeg građevinskog sektora. Upozoravaju da je nužno ujednačavanje uvjeta privređivanja, suzbijanje nelojalne konkurencije i rada na crno putem žurnog proširenja primjene šestih izmjena i dopuna ugovora na sve poslodavce i radnike u građevinskom sektoru i provođenja učinkovitog institucionalnog nadzora isplate ugovorenih plaća propisanog Zakonom o minimalnoj plaći za sve poslodavce, domaće i strane.
Dodatno, zajednički apeliraju na rješavanje aktualnih problema u sektoru od strane izvršne i zakonodavne vlasti, prioritetno priznavanje i isplata razlika u cijeni građevinskih radova nastalih na projektima javne nabave na ime rasta cijena građevinskog materijala, rasta troška rada te ostalih troškova unatrag tri godine.
Naglasili su da je nužno u Zakon o javnoj nabavi uvesti kriterij isplate plaća ugovorenih kolektivnim ugovorom kao obvezni kriterij za ocjenu sposobnosti ponuditelja u postupcima javne nabave te osigurati uvjete za daljnje poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih i motiviranje radnika, posebice mladih, na odabir građevinskih zanimanja i ostanak u hrvatskom građevinskom sektoru.
