Nakon održanog roditeljskog sastanka u Dječjem vrtiću Smiješak koji se odvijao u četvrtak prošli tjedan, javili su nam se neki od roditelja s informacijom kako se prema kurikulumu vrtića ukidaju završne školske priredbe radi, kako kažu, stavljanja potreba djece na prvo mjesto.
Što to točno znači i koliko nam je ispravno preneseno, odlučili smo upitati ravnateljicu vrtića Smiješak, Evu Trošelj, ali kontaktirali smo i ravnateljicu vrtića Tratinčica, Idu Šipek.
– Istina je da se u našem vrtiću ukidaju priredbe u tom smislu, ali ne ukida se završna proslava, samo se njen sadržaj mijenja. Prema kurikulumu vrtića koji se oslanja na Nacionalni mijenja se praksa. Više se dijete, odnosno njegov uspjeh, ne gleda kroz pravilno recitirane pjesmice ili savršeno izveden pokreta na pozornici, djeca više ne služe svrsi zabave odraslih, nego su ravnopravni – objasnila je Eva Trošelj, ravnateljica Smiješka.
Istina je da je svako dijete različito ili posebno na svoj način, dok jedno dijete ima interes za stvaranje pjesama u intimi svoje sobe, drugo dijete će vrlo rado stati pred punu dvoranu i recitirati pjesmicu. Dok jedno dijete zanima sport, drugo će biti očarano kuhanjem. Razlike su očigledne i razlike su potrebne.
– Današnji pristup treba biti sadržajno i organizacijski fleksibilan, treba uvažavati različitosti kod djece, a pritom mislim na njihove interese, sposobnosti, stilove učenja, potrebe – rekla je Ida Šipek, ravnateljica Tratinčice.
Nacionalni kurikulum je izašao još 2014. godine i od tada svaki vrtić stvara svoj kurikulum baziran na smjernicama Nacionalnog. Sve promjene koje se uvode u odgojno-obrazovne ustanove općenito, vođeni su spoznajama dobivenim istraživanjima iz područja pedagogije, psihologije i praćenja odgojno-obrazovnih procesa u Hrvatskoj i Svijetu.
– Okruženje treba biti djeci zanimljivo, poticajno, i ponavljam, potrebno je uvažavati različitost. Za primjer, djetetu koje se sprema za školu pristupalo se na način da je imalo bilježnicu i materijale koje je ispunjavao za stolom i to se smatralo da je priprema za školu. Danas je to samo dio pripreme. Djecu se priprema kroz razne igre, pričanjem priča, igranjem trgovine, crtanjem po brašnu, igrama prstima, kapaljkama ili pincetama, šivanjem. Tako se prilagođavamo interesima i sposobnostima djece, a polazište nam je uvijek ono što razvojno kod djece želimo postići – nastavlja Šipek.
Upravo zato će i vrtić Smiješak promijeniti sadržaj završne svečanosti pa će se tako ove godine ta svečanost obilježiti uz sportske igre u kojima će sudjelovati cijela obitelj, odgojiteljice i vrtićarci, govori Trošelj.
– Sportske igre gledamo kao zabavu, neće biti rangiranja niti natjecanja, već opušten i neformalan sadržaj. Često puta djeci na priredbama nije ugodno, ide se onom “ako svi tak slavimo i stanemo na pozornici, onda ćeš i ti”. Meni je pretužno gledati kako je završni programa za neku djecu veliki stres, kao i sama priprema i upravo zato smo se odlučili na igranje kroz sport – kaže Eva Trošelj.
S druge strane, u Tratinčici su javni nastupi smješteni u same vrtiće.
– Iza nas je već jedan povodom Dana grada na koji su djecu došli podržati roditelji, djedovi i bake. Njima je ugodnije u prostoru koji im je dobro poznat, moći će svi pokazati stvari koje su radili u vrtiću osim scenskih prikaza na što su dosadašnje priredbe bile ograničene. Pod time mislim da ćemo dodati igranje igara, izložbe radova, građevina i slično – kaže Šipek.
Javni nastupi u vrtiću Smiješak bit će namijenjeni za djecu koja se u tom pogledu osjećaju ugodno, za takvu djecu u Smiješku postoji i program FOLKI, odnosno Folklorna igraonica gdje djeca mogu javno pokazati svoje talente, ali uvjet je taj da se djeca sama, svojom voljom u njega i prijavljuju i upravo ta djeca koja se prijave u ovaj program javno će na manifestacijama predstavljati Dječji vrtić Smiješak, odnosna ona djeca koja se dobro osjećaju u javnom nastupu.
– Igra, ples, gluma i recitali ne leže svima i to treba poštovati – govori Trošelj.
Isto tako, djeca imaju više slobode i u vrtiću Tratinčica, odnosno djeca su sukreatori prostora u kojem obitavaju, djeca su u mogućnosti sama stvarati s odgojiteljima program, ukrašavati prostor, izabirati što im je važno za pokazati drugima. Ovime se dobiva suvremeni pristup u kojima su djeca sukreatori, a odgojitelji stvaraju uvjete u skladu s dječjim potrebama.
– Važno je reći da i dalje bude svečano, a opet opušteno i veselo. Ovakva praksa se pokazala dobrom u vrtićima grada Zagreba već unazad desetak godina. Na taj način se svakodnevni rad s djecom ne prekida radi priprema za nastupe, izbjegnuto je uvježbavanje sadržaja kroz koji se ne mogu sva djeca ostvariti i pokazati u najboljem svijetlu – objasnila je za kraj Ida Šipek te nadodala kako određeni broj djece pokazuje uznemirenost i ne želi nastupati, ali roditelji to očekuju što stavlja dijete u poziciju da radi očekivanja trpi frustraciju.
Upravo to su neki od razloga zbog kojih se išlo u promišljanje kako da djeca pokažu sve najbolje što znaju i vole, a da se pritom osjećaju ugodno i kompetentno.
