Najpoznatije hrvatske vinsko-pajdaške regule Križevački štatuti, koji uče kako se zabavljati u prijateljskom okruženju uz vino, pjesmu i zdravice po točno određenim pravilima, doživjele su dugo očekivano novo izdanje.
Nastale u narodu, a zapisane u 19. stoljeću, regule su dosad tiskane više puta. Taj ključni spomenik hrvatske vinske kulture sada je objavljen uz blažu jezičnu redakturu i u suvremenom dizajnu, a izdanje je originalno i cjelovito, onako kako je zapisano prije više od stoljeća.
Tako knjiga uz opise sadržaja Križevačkih štatuta po pajdaškim ulogama (stoloravnatela, oberfiškuša, fiškuša, kantušministera, govorača, barilonosca, vunbacitela) i uz ispis paragrafa po kojima se društvo zabavlja, donosi i obilje zdravica od kojih su najvažnije zdravica domovini, pajdaštvu i krasnome spolu.
Izdanje uz najsveobuhvatnije hrvatske vinsko-pajdaške regule Križevačke štatute donosi i ostale manje i slabije poznate: Koprivničke regule, Varaždinski fureš, Krapinski vandrček, Turopoljske štatute, Zagrebačku puntariju, Ivanečku smešanciju i Svetojansku lumpariju, kao i nadaleko poznati Veliki ritual o krščenju mošta koji se kao dodatak Križevačkih štatuta izvodi o običaja Martinja.
Novo cjelovito izdanje uz samu knjigu Štatuta, donosi i Hižni protokol i Pajdašku legitimaciju kao neizostavan dodatak regulama. U Protokol se upisuju svi važni događaji u obitelji ili pajdaštvu s opisima događaja: od svadbi, krštenja, karmina, rođendana, imendana, do proslava godišnjica braka, matura, diploma, obiteljskih proslava blagdana, ili u bilo kojoj prilici kada se nađe dobro društvo. Da bi netko bio primljen u pajdaštvo, najprije je u znak dobrodošlice morao ispiti bilikum, posudu u koju stane 0, 7 l vina. Tek ga je nakon toga hižni domaćin smio primiti u društvo i dati mu pajdašku legitimaciju.
