U Makarskoj je od 21. do 23. ožujka održan 9. stručni skup za učitelje i nastavnike povijesti na temu Domovinski rat – Hrvati BiH i HVO u Domovinskom ratu.
Članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH, podružnica Koprivničko – križevačke županije, nositelji našeg županijskog projekta Promicanje vrijednosti DR u školama Koprivničko-križevačke županije, dobili su veliko priznanje i pozvani su da sudjeluju na trodnevnom državnom stručnom skupu.
Podružnicu i ovaj projekt kao primjer dobre prakse na seminaru su predstavili: voditelj projekta dr.sc. Đuro Škvorc i vanjski suradnik u projektu i predsjednik aktiva profesora i nastavnika Koprivničko-križevačke županije prof. Tomislav Bogdanović. Na skupu su još sudjelovali potpredsjednik Podružnice Božo Lazar te koordinator projekta Vlado Radotović.
Domovinski rat – Hrvati BiH i HVO u Domovinskom ratu bile su teme predavanja i radionica, a organizirali su ga Agencija za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata i Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH.
Voditelj skupa bio je Franjo Čičak, prof. viši savjetnik za povijest Agencija za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske. Skup je bio namijenjen učiteljima povijesti osnovnih škola i nastavnicima povijesti srednjih škola u Hrvatskoj. Predavači su bili dr.sc. Ante Nazor, dr. sc. Jakša Raguž, dr.sc. Ivo Lučić, novinarka i publicist Višnja Starešina. Među predavačima su i nekadašnji visoki časnici HVO-a generali Mario Bradara, Željko Šiljeg, Stanko Sopta, Vlado Jurić i Nedjeljko Obradović, Željko Raguž voditelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH.
– Sigurno je da danas u nastavi povijesti postoji potreba za edukacijom o Domovinskom ratu, s većim brojem nastavnih sati, a i kurikularna reforma ide u tom smjeru, te se ovi skupovi vrlo korisni nastavnicima povijesti, koji ovdje mogu čuti mišljenje znanstvenika, povjesničara, ali i sudionika samih događanja te dobiti izravne informacije. Osim toga, organizirane su i radionice pomoću kojih oni mogu primijeniti sva ta iskustva i vratiti se s novim znanjima u školske sredine – kazala je Jadranka Žarković Pečenković, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje na otvorenju državnog stručnog skupa.
– Što se tiče same teme ovog skupa, Hrvatska se branila i izvan hrvatskih granica i u tom je području Hrvatsko vijeće obrane dalo jedan veliki obol hrvatskoj državi – kazao je izaslanik predsjednice RH.
Na terenskom dijelu nastave predstavljena je povijest Makarske koju su proveli profesori povijesti iz Makarske i vodiči, a poznati fotograf Šime Strikoman napravio je novi uradak 507. u nizu Mileniumskog svijeta sa sudionicima državnog stručnog skupa.
Među brojnim gostima našao se i izaslanik predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović Ante Deur, koji je prokomentirao da su povijest stvaranja hrvatske države te Domovinski rat ono najelementarnije o čemu bi se trebalo učiti u školama.
– Ovo je mjesto na kojem se na kvalitetan način može govoriti o vremenu koje je sada iza nas, no o kojem se mora prenositi generacijama koje su danas u školskim klupama, kao i onima koje tek dolaze – dodao je.
Dio ovog skupa održao se i u Mostaru 22. ožujka u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače.
Predavači u Mostaru, koji su govorili o političkom aspektu tijekom rata u Bosni i Hercegovini, bili su predsjednik Kluba utemeljitelja HDZ-a BiH Rade Bošnjak, bivši član Predsjedništva BiH Franjo Boras i bivši predsjednik Federacije BiH Vlado Šoljić.
– Nažalost, mi u Hrvatskoj ne znamo mnogo o onome što se događalo u BiH kada je u pitanju stradanje Hrvata i zločini koji su počinjeni nad Hrvatima u BiH, i smatram da je došlo vrijeme da se to promijeni – kazao je dr.sc. Ante Nazor Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Zagreb.
Dr.sc. Ante Nazor također izjavio je u Mostaru kako je napokon došlo vrijeme da se o Domovinskom ratu govori objektivno i da se na taj način prikažu događaji, kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini.
– Nažalost, mi u Hrvatskoj ne znamo mnogo o onome što se događalo u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju stradanje Hrvata i zločini koji su počinjeni nad Hrvatima u BiH, i smatram da je došlo vrijeme da se to promijeni – kazao je Nazor.
Nazor je naglasio kako je razlog nepoznavanja stanja zapravo loš medijski prikaz rata u Hrvatskoj te izrazio nadu kako će “na Hrvatskoj televiziji ta tema od sada biti drugačije tretirana”.
– Zadaća naših centara u Zagrebu i Mostaru je prvenstveno prikupljanje gradiva, a na temelju gradiva se onda donose zaključci i naravno da te zaključke treba netko prenijeti, a to su upravo nastavnici koji su za to i školovani. Uz znanstvena istraživanja i prenošenje povijesti, nadam se da će i naša djeca objektivno moći govoriti o povijesti. Ono što je vrlo važno je kurikulum u RH koji je u jednoj fazi provjere, a kako bi napokon sljedeće generacije učenika u Hrvatskoj znale nešto i o Bosni i Hercegovini – kazao je Nazor.
Dodao je kako nažalost zadnjih 50 godina u obrazovnom hrvatskom sustavu to nije bilo tako te da je prilika da se i kroz tu kurikularnu reformu uvede posebna tema koja će govoriti o povijesti Hrvata u BiH.
– Govorimo o istom narodu, dakle o jednom narodu u dvije međunarodno priznate države. To su stvari koje sada treba obraditi jer ako sada to ne promijenimo pitanje je kakva će nam biti budućnost – zapitao se Nazor.
Ravnatelj Hrvatskog memorijalnog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u Zagrebu Ante Nazor kazao je kako je napokon došlo vrijeme da se o Domovinskom ratu, koji je temelj suvremene Republike Hrvatske, govori objektivno i govori na način da se prikažu događaji iu Hrvatskoj i u BiH jer to je jedinstveno ratište.
– Ne možemo ga odvajati i nažalost, tema je zato ovakva kakva je i zbog onog što nas očekuje u drugostupanjskoj presudi, ali i zbog još jedne gore činjenice, a to je da mi u Hrvatskoj ne znamo mnogo o onome što se događalo u BiH i zapravo sama tema ‘Uloga Hrvata’ je vrlo jasna. Danas kad u Hrvatskoj razgovaramo o ulozi Hrvata iz BiH u Domovinskom ratu, vjerujte, devet od njih deset neće imati pojma ni o čemu. Ne znamo stradanje Hrvata, ni zločine koji su tu počinjeni i glavni problem tomu je medijski prikaz bh Hrvata u Hrvatskoj – dodao je.
Po riječima ravnatelja Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željka Raguža, svrha ovoga skupa je da se kroz obradu tema, kao što su vojne operacije na području BiH, približi stvarnost Domovinskog rata i otkloni niz manipulacija koje su danas prisutne u javnom životu BiH.
– Djeca bi na temelju takvih spoznaja mogla bolje razumijevati našu nedavnu prošlost i razumijevati kakvi su temelji za budućnost svoje zemlje – izjavio je Raguž.
Ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željko Raguž kazao je kako se obično nakon svakog rata, osim znanstvenih istraživanja o ratu, događa i ključna ambicija sukobljenih strana da osvajaju jedna drugoj povijest, odnosno prošlost.
– Danas mi vidimo u BiH da smo svjedoci upravo jedne takve ambicije da se osvaja prošlost na nekim izmanipuliranim činjenicama, na činjenicama koje odgovaraju stvarnosti i koja jednostavno ne mogu trpiti istraživanja o Domovinskom ratu. Oni koji žele osvajati našu prošlost, oni žele sigurno manipulirati sa našom budućnosti u BiH. Da se to ne bi dogodilo, znanstvenim istraživanjima treba osvjetliti realne činjenice iz rata u BiH, staviti ih u kontekst krize na prostoru bivše Jugoslavije i međunarodne okolnosti na širem prostoru okruženja BiH. Ako budemo to tako radili, bit će manje prostora za manipuliranje prošlošću i odredit će budučnost Hrvata u BiH – kazao je Raguž.
Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je da školska ustanova može na prijedlog osnivača, uz suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, angažirati i druge odgojno-obrazovne radnike za ispunjavanje posebnih potreba u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu te specifičnih uvjeta u školskoj ustanovi.
– Da smo bili u pravu kad smo se zalagali prije nekoliko godina i borili za to da možemo imati takozvane pomagače u nastavi, dokaz je primjer koji nam dolazi iz Koprivničko-križevačke županije koji je jedan od najuspješnijih u Republici Hrvatskoj kojem je Agencija za obrazovanje izdala suglasnost. Članovi udruge UDVDR, umirovljeni vojni časnici organizirali su se i pripremili projekt predavanja u svrhu promicanja vrijednosti Domovinskog rata – rekao je Voditelj skupa je Franjo Čičak, prof.
Viši savjetnik za povijest Agencija za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske u najavi.
– Analizirajući sadržaj udžbenika iz povijesti u poglavlju Domovinski rat, zaključili smo da bi bilo dobro kad se govori o značajnim događajima iz Domovinskog rata i o oslobodilačkim operacijama objasniti uloga i doprinos postrojbi iz Koprivničko-križevačke županije koji se u udžbenicima ne spominje, odnosno nastavu povijesti upotpuniti na taj način da ono promovira jedno kritično razmišljanje i jedno dublje sagledavanje onoga vremena kako bi učenik razumio svijet u kojem sada živi – rekao je dr.sc. Đuro Škvorc.
Posebnost ovog programa je u tome da se koriste materijali (video zapisi, slike i iskustva) učesnika Domovinskog rata, hrvatskih branitelja koji su u njemu neposredno i učestvovali na edukativan i zanimljiv način približiti istina o Domovinskom ratu, obrambenom i oslobodilačkom na kojem se temelji suvremena Hrvatska država i pravilan odnos prema događajima iz 90-tih. Smatramo da se obzirom na svu dostupnu znanstvenu literaturu i da se tehnološkim mogućnostima koje danas nastava ima, te teme mogu kvalitetno obraditi na nastavi.
Prof. Tomislav Bogdanović je rekao u svojem izlaganju “Možda nešto po čemu je ovaj projekt specifičan i jedinstven od svih projekata uključenih u promicanje Istine u Domovinskom ratu u Republici Hrvatskoj, a koji su vezani za škole jest da su projektom obuhvaćeni svi učenici 8 razreda , svi završni razreda gimnazija te učenika koji u trogodišnjim i četverogodišnjim programima školovanja uče povijest zadnju godinu na području cijele županije Koprivničko-križevačke”.
Također je rekao “Pojedini učenici su već dvaput odslušali predavanje, ali na različitim razinama, u 8.razredu i kao srednjoškolci. Često se dogodi da učenici ne znaju da je predavač, a inače njihov poznanik sudjelovao u Domovinskom ratu. Prepoznaju na fotografijama ili filmskim isječcima svoje roditelje, rođake, susjede, prijatelje što kod učenika stvara ponos. Ponekad to znaju biti vrlo emotivni trenutci. Učitelj povijesti u školi u kojoj se održava sat predstavlja gosta predavača, koji dolazi u uniformi, što na učenike ostavlja posebni dojam, a ujedno je i dodatni motiv učenicima. Ono što je i najvažnije, učenici dolaze do zaključka da su branitelji njihovi roditelji, rođaci, susjedi, prijatelji, obični ljudi koji prije rata nisu bili vojnici i koji su u danim okolnostima ostavili svoje obitelji, prijatelje, poslove i otišli braniti svoju Domovinu.
Branitelji predavači nisu bili iz obrazovnog sektora stoga je jedan manji dio nastavnika i profesora, moramo to reći bio skeptičan prema projektu, međutim ustrajnošću nositelja projekta na razini županije, predavači su stekli sigurnost i rutinu, kroz svoje priče i sudbine iz rata približili su se učenicima ali i učiteljima.
Danas na području naše županije ovaj projekt sastavni je dio svakog školskog kurikuluma, a učenici i nastavnici s nestrpljenjem čekaju predavanja zbog usmene predaje od starijih generacija.
Suradnja učitelja i nastavnika s braniteljima i UDVDR Koprivničko-križevačke županije nije ostala samo na ovom projektu.
Za kraj htio bih istaknuti da iako smo do sada imali malo planiranih sati za obradu tema iz Domovinskog rata, uz ovakve projekte koji se osim kroz satnicu povijesti, mogu provesti i na satu razrednika, kao projektna nastava ili kao suradnička nastava u koju je uključena lokalna zajednica čime fond sati na kojima se obrađuje ova tema ipak je porastao.
Kako je u pripremi novi školski kurikulumom, ono što znamo vezano uz projekt je da se ovakav način nastave u njime potiče, nastavnici će imati više slobode u kreiranju sata pa je naša želja bila prezentirati jednu od mogućih ideja kako bi se mogle obrađivati teme iz Domovinskog rata”.
