Javio nam se rekordan broj autora, njih čak 46 i konkurencija je bila vrlo teška. Dosad smo imali do četiri finalista, a ove ih godine imamo deset, rekao je Kolar.
Predstojeći književni festival Galovićeva jesen koji se održava već 23. godinu zaredom, te je poprimio međunarodni karakter u kalendaru je rezerviran za 26. do 29. listopada.
– Radi se o festivalu koji je duboko ukorijenjen u prošlost, jer čuva književnu ostavštinu Frana Galovića i održava ju živom, živi u današnjici njegujući suvremenu književnu produkciju što se iščitava iz 46 književnih uradaka pristiglih na natječaj, a u budućnost smo okrenuti natječajem Mali Galović rezerviranim za sedme i osme razrede osnovnih škola te srednjoškolce, na kojem će se birati jedan najbolji rad, kroz slobodnu temu i žanr – uveo nas je predsjednik Organizacijskog odbora Marko Gregur.
Gosti dolaze iz više zemalja, pa će tu biti Bashir Sakhawarz, nagrađivani književnik rodom iz Afganistana s adresom u Europi, zanimljiv po pitanju teme identiteta. Liječnik Drago Štambuk, autor niza knjiga te utemeljitelj festivala “Ča, kaj, što – Croatia rediviva” na Braču koji se bavi hrvatskim dijalektom. Poljak Zbigniew Machej bavio se kulturnom diplomacijom, objavio 15 zbirki pjesama prevođenih na više jezika, dok iz Slovačke dolazi Peter Šulej utemeljitelj i urednik izdavačke kuće Drewo a srd i urednik književnog časopisa, ponajviše je pjesnik. Primož Repar iz Ljubljane, također vlasnik izdavačke kuće, pjesnik je koji se prvenstveno bavi filozofijom, ponajviše usmjeren na proučavanje Soerena Kierkegaarda. Roland Orcsik mađarski je doktor kompartivne književnosti iz Vojvodine, organizator niza festivala i urednik časopisa, kao i autor niza knjiga. Od naših autora sudjelovat će još Božica Brkan poznata nam kao scenaristica Malih tajni velikih majstora kuhinje, u književnosti poznata po pisanju na moslavačkom kajkavskom poddijalektu, te lokalci Milan Frčko kao dobitnik Galovićeve jeseni i Božidar Prosenjak, autor osnovnoškolske lektire Divlji konj.
Program počinje u jutarnjim satima 26. listopada kroz program Ja tebe dajem pesme moje, a koji će se realizirati oslikavanjem klupa stihovima Frana Galovića, od osnovnoškolaca do koprivničkih umjetnika, a istu večer u 18.30 sati u koprivničkoj knjižnici slijedi spomenarski program Kak’ nas je špotala Božena Loborec, a kojim će se povodom postaviti i spomen-ploča te će je se ovom prilikom prisjetiti kroz anegdote.
Dan kasnije, u četvrtak u restoranu Štagelj održat će se kulinarsko-književni program Od srca srcu – Galović, gdje će Podravkini kuhari kuhati jela iz zemalja iz kojih dolaze autori. Program će voditi Božica Brkan, a kroz kuhanje i opušteniju atmosferu čitat će se djela gostujućih autora, dok će večer jazz izvedbama popratiti Romana Pavliša.
28. listopada autori će posjetiti škole – koprivničku gimnaziju, gdje će se i proglasiti finalisti Maloga Galovića, potom srednju i obrtničku školu i Gimnaziju dr. Ivana Kranjčeva u Đurđevcu, a u 13.30 sati bit će susret učenika sedmih razreda s Božidarom Prosenjakom u kinu Velebit nazvan Galović za velike male.
Istu večer održat će se susreti s gostujućim književnicima u đurđevačkoj i križevačkoj gradskoj knjižnici.
Posljednji dan rezerviran je za posjet gostiju Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama i polaganje vjenčića na Galovićevu bistu u Peterancu.
Istu večer u 18 sati u koprivničkoj knjižnici koja nosi Galovićevo ime, održat će se završna svečanost s dodjelom nagrada Fran Galović i Mali Galović, gdje će se uz čitanje svih autora te dobitnika, moći čuti i nastup ženske klape Viva.
Po pitanju natječaja više nam je ispričao predsjednik Povjerenstva za dodjelu Nagrade Fran Galović Mario Kolar.
– Tema ovogodišnjeg natječaja je zavičaj i/ili identitet, što znači da je jedno moglo, i nije moralo uključivati drugo. Javio nam se rekordan broj autora, njih čak 46 i konkurencija je bila vrlo teška. Dosad smo imali do četiri finalista, a ove ih godine imamo deset – rekao je Kolar.
Među autorima su neka vrlo poznata imena poput Zorana Ferića s knjigom Na osami blizu mora, Bekima Sejranovića s Tvoj sin Huckleberry Finn te Borivoj Radaković sa Što će biti s nama. Jedina zbirka pjesama među finalistima je Zvon u kiši Zvonka Kovača, a našla se tu i jedna književno-znanstvena monografija Božice Pažur o Kulturnoanimalističkim aspektima suvremenoga kajkavskoga pjesništva. Samo je jedan autor iz Podravine, konkretno iz Koprivnice – Goran Ferčec sa svojim Priručnikom za jučer, a od autora među finalistima su još i Stijepo Mijović Kočan, Miljenko Muršić, Helena Sablić Tomić i Tomislav Šovagović.
– Novost ove godine je što se uz četiri člana izbornog povjerenstva Željke Lovrenčić, Davora Šalata, Matije Ivačića i mene, uvodi i peti glas, a to će biti glas javnosti – izvijestio nas je Kolar, dok nam je poznati koprivnički knjižničar Petar Lukačić ispričao kako su to građani mogli glasati.
– Građani su glasali u koprivničkoj, križevačkoj, đurđevačkoj i ludbreškoj knjižnici, a glasalo je ukupno 90-ak korisnika. Najveći broj glasova dobio je roman Zorana Ferića kojeg su korisnici najradije i pročitali, kao jedan od općenito najčitanijih hrvatskih pisaca – objasnio je Lukačić i rekao da su korisnici, kako nisu imali vremena pročitati baš sve finaliste, uz glasački listić dobili i sažetke knjiga te knjige mogli prolistati i na taj način procijeniti, a Gregur se nadovezao.
– Smatrali smo da je važno da se i građani uključe i da imaju osjećaj da je i to njihov festival. Ovaj način jasan je pokazatelj kako publika razmišlja, što ne mora nužno biti u suglasnosti sa sudom žirija – zaključio je Gregur.
