Niz stručnih i prigodnih programa, kojima je u Koprivnici prošli tjedan obilježen 8. travnja, Svjetski dan Roma, ukazali su na visoku senzibiliziranost lokalne zajednice na potrebe Roma. Istovremeno su ukazali i na niz prepreka i problema koje treba rješavati u dijalogu s Romima kako bi se u što većem broju uključivali u društvo. Za razliku od novinskih Crnih kronika koje Rome vezuju uz ekscesne i kriminalne radnje, kao i širom rasprostranjenih predodžbi, predrasuda, poopćavanja i stigmi o Romima kao onima koji prose, kradu, nesvrsishodno koriste socijalnu pomoć, potenciranih naročito u današnje vrijeme rastućeg siromaštva najširih krugova građana i društveno-ekonomske krize, ova događanja u Koprivnici bila su evidentan primjer o uspjesima mnogih Roma – djece, mladih i odraslih, kako u školovanju tako i u zapošljavanju, a posebice u skrbi za boljitak svojih obitelji.
Povodom Svjetskog dana Roma Knjižnica i čitaonica „Fran Galović” Koprivnica organizirala je dva svoja već tradicionalna programa
U utorak, 8. travnja 2014. Knjižnicu su posjetili učenici 3. i 4. razreda te dvije učenice 5. razreda OŠ Legrad zajedno s učiteljicama Tamarom Marcinjaš i Ljubicom Valpatić, kako bi sudjelovali na radionici kojoj su prisustvovala romska i neromska djeca u okviru programa „Budimo prijatelji – družimo se u knjižnici”. S djecom se razgovaralo o kulturnim vrijednostima Roma, učenicima su predstavljene knjige za djecu iz knjižnične Romske knjižne police, učili su i pojedine romske riječi, slušali romsku glazbu, a poneki su i zaplesali. Učenica Tamara Oršuš pročitala je svoju pjesmu na romskom i na hrvatskom jeziku, a učenica Ines Bogdan prepričala je priču koju je prevela i na romski jezik. Potom su djeca razgledala Dječji odjel knjižnice, usluge i građu koju nudi te se poigrali u kompjutorskoj radionici.
Dan ranije, 7. travnja, u Knjižnici je održan 5. okrugli stol „Iskustva u radu s romskom djecom u dječjim vrtićima, školama i knjižnicama na koprivničkom području”. Okupio je četrdesetak stručnjaka koji rade s romskom djecom, predstavnike romskih i drugih udruga, predstavnike lokalnih uprava i samouprava, kao i sve ostale zainteresirane iz Koprivnice i s koprivničkog područja, kako bi razmijenili informacije, iskustva i pokušali zajedno naći rješenja problema. Krajnji cilj ovih okupljanja od 2010. godine je poboljšati kvalitetu života romskoj djeci, mladima i romskoj zajednici, kao i kvalitetu stručnih kompetencija onih koji rade s romskom zajednicom.
Potreba predškolskog odgoja romske djece, što ranije učenje hrvatskog jezika kao drugog, paralenog jezika uz materinji bajaški jezik, savladavnaje osnovnih vještina i kompetencija potrebnih za polazak u školu uz što veće uključivanje roditelja, poštivanje zakonskih obveza Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u zapošljavanju romskih pomoćnika, veće i ravnomjernije uključivanje jedinica lokalne uprave i samouprave na koprivničkom području , kao i romskih udruga u rješavanje problema – osnovni su akcenti i zaključci ovog stručnog skupa.
Fokus stručnog skupa ove je godine bio na dvjema temama – uvjetima stanovanja kao čimbeniku odrastanja romske djece te postignućima i izazovima u radu s romskom djecom u protekloj godini. Prisutne je pozdravila Asja Korbar iz Pučkog učilišta „Korak po korak” u Zagrebu, predsjednica hrvatske nacionalne mreže podrške romskoj djeci REYN Hrvatska (Romani Early Years Network), koja je dio međunarodne mreže REYN. Pozvala je prisutne da se pridruže ovoj zajednici učenja i zagovaranja, sa svrhom podrške romskoj djeci od 0 do 11 godina u odgoju i obrazovanju, u dobi kada najlakše uče hrvatski jezik te usvajaju komunikacijsko-socijalne vještine koje se od njih traže kada krenu u školu. Melita Samoborec, zamjenica gradonačelnice grada Koprivnice, u svojem je pozdravnom govoru istakle mjere kojima Koprivnica podupire romsku zajednicu u dva romska naselja – Žlebic u Reki gdje živi 28 obitelji i u naselju u Herešinu u kojemu živi 10 obitelji. Grad Koprivnica siromašnima subvencionira najamninu, ogrijev i sl., također pruža potporu u legalizaciji stambenih objekata, a u Žlebicu je izgrađena infrstruktura. Učinjeno je dosta, ali moglo bi se i više, zaključila je zamjenica gradonačelnice. Ivica Pal, zamjenik Župana Koprivničko-križevačke županije, sudionik svih prethodnih okruglih stolova, ove je godine istaknuo da su u odnosu na ranije stanje ostvareni neki uspjesi – romska djeca ipak dulje pohađaju i završavaju osnovnu školu, ima ih i u srednjim školama, treba ih podržavati da nastave fakultet, ali je loše to što osnovni problemi uočeni na ranijim okruglim stolovima još nisu rješeni. To je neujednačena politika jedinica lokalne uprave i samouprave spram uključivanja Roma u zajednicu, nepridržavanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa svojih zakonom određenih obveza financiranja zapošljavanja romskih pomoćnika u dječjim vrtićima i osnovnim školama, a najveći je problem neuključivanje romske djeca u dječje vrtiće i malu školu, iako isto ministartvo osigurava sredstva za tu namjenu, kao i stipendije za polazak srednje škole i fakulteta. Županiji, kao i jedinicama lokalne uprave i samouprave predstoji izrada akcijskih planova i aktivnosti koji bi rješavanje takovih neusklađenosti trebali predvidjeti i rješavati. Ključno je pitanje, prema Ivici Palu, kad će se i s koliko novca uključiti u rješavanje problerma Roma hrvatska država koja je pristala preuzeti sve obaveze kao članica EU prema Romima, ali na lokalnu zajednicu za tu svrhu nije još „spustila” nikakva sredstva.
Uvodno izlaganje pod nazivom Problematika uvjeta stanovanja romske djece u kontekstu dosadašnjih okruglih stolova održala je mr.sc. Dijana Sabolović-Krajina iz Knjižnice i čitaonice „Fran Galović” Koprivnica. Romi su najbrojnija nacionalna manjina u Europi, ali imaju teži položaj od drugih manjinskih zajednica zbog slabe uključenosti u društvo. Na prethodna četiri stručna skupa fokus je bio na problematici obrazovanja romske djece na koprivničkom području, čiji je sukus sljedeći: najveća žrtva velikog siromaštva, nezposlenosti i neobrazovanosti mnogih romskih obitelji su djeca. Zbog nepoznavanja hrvatskog jezika i nedostatka vještina i znanja koja ne stječu u roditeljskim domovima prije polaska u školu često su izložena nerazumijevanju i učitelja i vršnjaka. Ako u školi nemaju njihovu pomoć, ne mogu sama savladati gradivo, često izostaju iz škole, nemaju sampouzdanje, neka su agresivna, ponavljaju razred i imaju probleme sa završavanjem osnovne škole, a kamoli pohađanjem srednje škole. Romske djevojčice često se pod pritiskom obitelji i tradicije rano udaju i napuštaju školu. Ove godine akcent stručnog skupa stavljen je na povezanost socio-ekonomskih uvjeta, uključujući i uvjete stanovanja sa šansama za uspjeh u obrazovanju svakog djeteta, pa tako i romske djece. Prema Akcijskom planu Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. i Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. stanovanje je uz obrazovanje, zapošljavanje i zdravstvenu zaštitu jedan od ključnih faktora za uspješno uključivanje u drušvo. Radi se o potrebi višedimenzionalnog pristupa problematici integracije i socijalne inkluzije Roma uz zadržavanje njihove nacionalne i kulturne autonomije.
Franjo Horvat, predsjednik Udruga Roma Koprivničko-križevačke županije „Korak po korak” održao je izlaganje Uvjeti stanovanja kao čimbenik odrastanja romske djece na koprivničkom području. Udruga “Korak po korak” osnovana je 2009., a u proteklih nekoko godina uočava se proaktivni doprinos koji daje rješavanju problema romske zajednice u našoj županiji. Prema Popisu stanovništva iz 2011. u našoj županiji ima 925 Roma, a zapravo ih ima 1.547. Mnogi se izjašnjavaju kao Hrvati. Najveće naselje je Stiska kod Đurđevca, u Koprivnici su Žlebic i Herešin, u Vlaislavu (Općina Novigrad Podravski) nalazi se naselje Brzava, a u Općini Drnje je naselje Botovo. Najveći problemi ovih naselja su provođenje legalizacije, nezaposlenost, promjene u pravima na socijalnu pomoć, loši uvjeti života u naseljima. Od svih tih segregiranih naselja koja nemaju mogućnost trajnijeg i kvalitetnijeg uređenja, najteža situacija je u Botovu, u što su se poslije stručnog skupa imali priliku uvjeriti i sudionici. Tu je prisutan ne samo problem legalizacije, kanalizacije, struje, prilaza itd., već i elementarne potrebe, pa i prava na pitku vodu. I ovdje su najveće žrtve djeca. Rješenje je iseliti stanovnike i za njih otkupiti napuštene kuće u selima gdje bi im se mogao omogućiti normalniji život. Praksa pokazuje da obitelji, a pogotovo djeca koja su izdvojena iz segregiranih romskih naselja bolje napreduju i socijaliziraju se kada odrastaju zajedno s pripadnicima većinskog naroda. U odvojenom romskom naselju izolirana su od ostalog svijeta i nemaju prilike dobro naučiti hrvatski jezik, što im kasnije otežava školovanje i život općenito. Većina onih Roma koji su završili škole, pa i zaposlili se, bili su izdvojeni iz romskih naselja, gdje često na djecu utječu loši primjeri i navike. Budući da nisu mogla pratiti nastavu u redovnom obrazovnom programu, 17 romske djece pohađa Podravsko sunce. Da su bila na vrijeme obuhvaćena adekvatnim predškolskim odgojem imala priliku naučiti hrvatski jezik kao osnovno sredstvo sporazumijevanja i komuniciranja, zasigurno bi danas pohađala redovnu školu. Najveći problem u školovanju romske djece jest nemogućnost pružanja odgovarajuće potpore djeci u obitelji – od prostora za učenje, preko odjeće, obuće i školskog pribora. Novost i moguća šansa za romsku djecu je zakonska mogućnost da se iznosi za školsku kuhinju direktno uplaćuje na školu preko Centra za socijalnu skrbi, iz iznosa dodijeljenog za dijete. Prema Franji Horvatu, moguća rješenja su iskoristiti Dekadu Roma i Nacionalnu strategiju za uključivanje Roma i napraviti dobre akcijske planove, potom da se bolje uključe jedinice loklane uprave i samouprave, loklan einstitucije te da se pokrenu projekti od kojih će konkretnu korist imati krajnji korisnici Romi. Najznačajnije je da se bolje i više uključi romska populacija u rješavanje problematike.
Sonja Bojić i Renata Glavica iz Centra za socijalnu skrb Koprivnica održale su izlaganje Romske obitelji iz perspektive Centra za socijalnu skrb Koprivnica. Centar za socijalnu skrb u skladu sa zakonskim obvezama pruža pomoć u osiguravanju zadovoljavanja osnovnih životnih potreba socijalno ugroženim osobama te osigurava zaštitu prava i dobrobiti djece. Ostvarivanja prava na novčana davanja sukladna su novom Zakonu o socijalnoj skrbi, a iz njih obitelji brinu o stvaranju uvjeta za stanovanje. Stambeni prostor je osnovni preduvjet za normalan psihofizički razvoj djece i zdravlje članova obitelji. Skromni stambeni uvjeti mogu biti uredni, a to je i jedan od kriterija za donošenje odluke o boravku djece u obitelji. Obiteljska pravna zaštita provodi se na temelju zahtjeva škole ili zdravstvene službe, temeljem prijave Policijske uprave ili građana. U slučajevima dobivanja informacija o pogreškama i propustima roditelja u skrbi i odgoju djeteta Centar poduzima mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta. Te mjere provode se kao upozorenje, nadzor te oduzimanje prava na roditeljsku skrb. Naglasak je na aktivnostima i radu s roditeljima da se otklone razlozi koji dovode do oduzimanja djece i da se djeca vrate u obitelj. Predavačice su se u izlaganju osvrnule na izazove i teškoće djelatnika Centra vezane uz rad s romskom djecom i obiteljima, a to je često nepostojanje unutrašnje motivacije za promjene kod Roma (glavni motivi su novac i sankcije). Posebno su istaknule pozitivan primjer romskih roditelja Janoša i Magdice, koji su također bili nazočni stručnom skupu te sami govorili o svojem slučaju. Njima je oduzeto pravo na roditeljsku skrb nad šestero djece zbog alkoholizma i zanemarivanja 2011. godine. Nakon što je otac prestao biti alkoholičar i nakon što su poboljšali stambene uvjete, uspjeli su nakon godinu i pol vratili djecu u svoju obitelj. Nedavno su kupili kuću u Hlebinama. Ova priča ukazuje na mogućnosti za poboljšanje položaja romske djece, a to je važnost podrške roditeljstvu. Treba kretati od obitelji, podupirati i educirati mlade romske roditelje, njihovo obrazovanje, jer su poput svih ostalih roditelja model i uzor svojoj djeci. Zaključak je da Centar za socijalnu skrb i druge institucije mogu pomoći, ali Romi trebaju sami odraditi najveći dio posla.
Višnjica Šestak, učiteljica iz OŠ Prof. Blaža Mađera, Novigrad Podravski – PŠ Plavšinac održala je izlaganje Daleko od očiju …Većina učenika Roma koji pohađaju OŠ “Prof. Blaž Mađer” dolaze iz dijela Vlaislava zvanog Brzava. Desetak obitelji, svaka s preko deset članova, žive na rubu šume, u ruševnim i vlažnim, tijesnim kućicama. Djeca nemaju uvjete za učenje, higijena je na niskoj razini. Starija djeca nauče održavati čistoću tijela i odjeće u školi. Zadaće koje se rade doma manjkave su i loše, djeca dolaze u školi neispavana i umorna, osobito ponedjeljkom. Uvjeti života su jako loši i život u ovakvom naselju nepoticajan je za dijete, jer je izloženo i lošim utjecajima (pušenje, alkohol itd.). I u ovom izlaganju naglašen je značaj podrške obitelji u ostvarivanju napretka u radu s djecom.
Milivoj Androlić i Stanka Rušec iz Doma za djecu „Svitanje” Koprivnica održali su iozlaganje Integracija romske djece u zajednicu kroz socijalnu uslugu poludnevnog boravka. Oni su predstavili socijalnu uslugu poludnevnog boravka koji za cilj ima osnaživanje osobnih kapaciteta obitelji kroz pružanje usluge savjetovanja roditeljima i usluge boravka njihovoj djeci. Istim se smanjuje rizik od izdvajanja djece iz primarnih obitelji. Romska djeca čine polovicu od ukupnog broja djece obuhvaćene poludnevnim boravkom. Djeca do Doma Svitanje i natrag kući imaju organizirani prijevoz, u Domu imaju obroke, obavljaju higijenu, uče i pišu zadaće, imaju slobodne aktivnosti te kreativne radionice. Povremeno se grupno vode u grad, pa i na izlete kao zajedničku aktivnost s roditeljima. Roditelji su uključeni u program kroz redovite tematske mjesečne sastanke, redovito informiranje te kroz grupno i invividualno savjetovanje. Pozitivni rezultati ovakove obiteljske podrške uočavaju se i u školama koje djeca pohađaju.
Ljiljana Vugrinec iz Knjižnice i čitaonice „Fran Galović” Koprivnica održala je izlaganje Knjižnični prostori – podrška učenju i razonodi djece u zajednici. Usprkos problemu manjka prikladnog prostora u postojećoj zgradi, koprivnička Knjižnica nastoji biti dostupna svim članovima zajednice i imati važnu ulogu u izgradnji demokratskog i multikulturalnog društva.Svojim inkluzivnim djelovanjem Knjižnica nastoji ostvarivati ovu zahtjevnu i važnu društvenu ulogu, što pokazuju brojne usluge i programi namijenjeni najrazličitijim skupinama korisnika, kako odraslima, tako i djeci. Upravo djeca do 15 godina čine gotovo 40% ukupnog broja korisnika koprivničke Knjižnice, među kojima su značajna skupina i pripadnici romske nacionalne manjine. Uloga je Knjižnice svima njima, prema potrebama osigurati odgovarajući prostor za učenje i druženje. I školske knjižnice imaju važnu ulogu u podupiranju multikulturalnosti u svojim sredinama. U izlaganju su izneseni upitnikom prikupljeni aktualni podaci o broju učenika Roma u školama u gradu Koprivnici te u okolici, kao i o oblicima podrške koji im se pružaju u školama, s posebnim naglaskom na uključenost školskih knjižnica i knjižničara u ove programe. Organizirane aktivnosti za pomoć u učenjui pružanje podrške djeci Romima organizirano se pruža u Koprivnici u OŠ Braća Radić i u COOR Podravsko sunce, a na području Županije u Đelekovcu, Đurđevcu, Novigradu Podravskom i Sokolovcu. U aktivnostima uz nastavnike redovito sudjeluju i knjižničari, te se aktivnosti provode i u knjižnicama. Samo jedna škola trenutno ima pomoć romskog pomoćnika u nastavi, dvije imaju asistente u nastavi, a u tri pomažu i učenici-volonteri. Oblici aktivnosti su: svakodnevna pomoć u pisanju zadaća i učenju; zajedničko čitanje slikovnica i knjiga – npr. lektire – učenje hrvatskog jezika; radionice – usvajanje higijenskih navika i pravila lijepog ponašanja; prepoznavanje i uvažavanje svojih i tuđih osjećaja te učenje primjerenog reagiranja; kreativno izražavanje…Sve su škole iskazale veliku potrebu za romskim pomoćnicima u nastavi, a u pojedinim školama su se aktivnosti za djecu Rome odvijale dok su takve pomoćnike imale, a nakog njihovog odlaska su se aktivnosti prestale provoditi.
Romski pomoćnik Zoki Horvat iz Udruge Roma Koprivničko-križevačke županije „Korak po korak” održao je izlaganje Postignuća i izazovi u radu s romskom djecom . Naveo je svoja iskustva stečena u radu s romskom djecom u igraonici, koja je okupila 26 mališana iz Peteranca, Sigeca, Drnja i Botova bila je namijenjena djeci romske populacije. Iako je trajala svega mjesec dana, pokazala je da je ovakav oblik rada s predškolskom romskom djecom pomogao njihovoj lakšoj socilaizaciji, usvajanju komunikacijskih i hifijenskih navila i olkašao im polazak u školu. Radilo se o projektu, koji nažalost nije prerastao u program , jer nije riješeno daljnje finaciranje. Zoki Horvat je potom završio program za romskog pomoćnika u koprivničkom Pučkom otvorenom učilište, pa je praktičnu nastavu obavljao u OŠ Braće Radić Koprivnica. Potom je radio u igraonici u Sigecu, pa u OŠ Braća Radić, zatim je volontirao u romskom naselju u Botovu te radio u školi u Drnju. Oosim što je pomagao djeci u učenju gradiva i hrvatskog jezika, radio je s njima i na usvajanju higijenskih navika, brinuo o čistoći i urednosti, lijepom ponašanju. Bio uključen u nošenje poziva za upis u prvi razred, tijekom kojega je naišao na stariju djecu koja nikad nisu dobila poziv, a već su trebala ići u 2. ili 3. razred. Iako u našoj Županiji ima nekoliko romskih pomoćnika, Ministartvo znanosti, obrazovanja i športa osigurava plaću za samo jednoga od njih. Ostali su nezaposelni, dok bi s druge strane njihova pomoć i te kako bila potrebna kako romskoj djeci, tako i odgajateljima u dječjim vrtićima, učiteljima i nastavnicima.
Posebno iznenađenje i osvježenje ovog okruglog stola bile su učenice Marija Hojsak, Ena Ledinski Adela Klen, koje čine grupu „Prijatelji pomagači” iz OŠ „Braća Radić” Koprivnica. One su održale izlaganje A što možemo učiniti mi?. „Prijatelji pomagači” su vršnjačke grupe podrške koje na ovoj školi promoviraju suradnju, brižnost, međusobno uvažavanje i prijateljstvo. One su pomagači „osmaša”. Njihova grupa djeluje na školi četiri godine zajedno s voditeljima psihologinjom Vesnom Auer Gregor i Krešom Grgcem, nastavnikom geografije. Imaju radionice dva puta mjesečno na kojima uče kako rješavati probleme, kako razgovarati na kvalitetan način, kako kontrolirati osjećaje, kako pomiriti one koji se posvađaju i razgovaraju o problemima s kojima se susreću. U svojim razredima pomažu učenicima koji imaju bilo kakvih problema – s učenjem, kod kuće, s prijateljima. Zalažu se za pravdu, uvažavanje različitosti i bore se protiv predrasuda. U izlaganju su govorile o problemima koje imaju njihovi vršnjaci Romi s kojima idu u razred. Iznijele su svoje mišljenje o tome kako bi odrasli, a kako djeca mogli doprinijeti rješavanju ovih problema te što one čine u konkretnim situacijama u svojem razredu. Učenicima Romima pomagale su u boljem prihvaćanju u školi i učenju. Svojim ponašanjem i pružanjem podrške Romima utjecale su i na ostale kolege u školi s ciljem borbe protiv diskriminacije Roma.
OŠ „Braća Radić” Koprivnica poznata je kao model, uzor drugim osnovnim školama po svojem uspješnom, sustavnom inkluzivnom djelovanju i predanom radu ne samo zaposlenika, nego i učenika. Iz ove škole došlo je i posljednje izlaganje i to učiteljica Ines Turk i Vesnica Mlinarić pod nazivom Razvoj tolerancije u razredu. Govorile su o svojim iskustvima u radu s romskim učenicima. One koriste edukaciju i uvježbavanje učenika da u praksi uvažavaju različitosti i njeguju toleranciju, međusobno stječu dodatna znanja o drugim kulturama, što je vrlo poticajno i korisno za cijeli razred. Djeci Romima, smatraju, potrebna je pomoć u hrvatskom jeziku, u učenju (treenutno im pomažu tzv. asistenti u nastavi, također zaposleni na određeno vrijeme preko mjera Zavoda za zapošljavanje), ali i u razumijevanju samih sebe i drugih te stjecanju samopouzdanja. Predškola je nužna za ovu djecu, a nepoznavanje jezika glavni je razlog ponavljanja razreda. Jako im puno znači razumijevanje i podrška vršnjaka, njihova pohvala i druženje s njima.
Stručni skup je završio posjetom romskom naselju u Botovu te neposrednim uvidom da je romskoj djeci i njihovim roditeljima neophodno potrebna pomoć, prije svega općina u kojima žive, kako bi se izvukli iz začaranog kruga siromaštva. S druge strane, i sami Romi trebaju poduzeti neophodne korake da bi se uključili u život sredina u kojima žive. Stručni skup održan u Knjižnici mali je korak naprijed u rješavanju problema, prije svega u razbijanju predrasuda s jedne i druge strane.
