U utorak, 23.5.2012. održana je u Knjižnici i čitaonici “Fran Galović” Koprivnica četvrta tribina u okviru Koprivničke agore 21 pod nazivom „Projekt nove knjižnice u Koprivnici – knjižničarski aspekti“. Tribini je prisustvovala Maja Ištvan Krapinec, pročelnica Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša grada Koprivnice, Zlatko Filipović, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije, arhitekti, urbanisti, predstavnici udruga za osobe s invaliditetom i ostalih udruga, korisnici, suradnici i prijatelji Knjižnice.
Na tribini su postojeće knjižnične usluge i sve veći problem preskučenog prostora knjižnične zgrade promatrane kroz rakurs turbulentnih društvenih promjena izazvanih s jedne strane informatizacijom i snažnim tehnološkim razvojem, a društvene polarizacije, nezaposlenosti, osiromašenja i socijalnog isključivanja sve većeg broja građana s druge strane (izlaganje o ovoj temi održala je ravnateljica Dijana Sabolović-Krajina).
Koprivnička knjižnica primjer je uspješnog prilagođavanja ovim promjenama, a njezina praksa redovito je uvrštavana u programe domaćih i inozemnih knjižničarskih konferencija i kongresa (posebice primjena najsuvremenije informacijske tehnologije – digitalizacije zavičajne kulturne baštine te socijalno uključivanje marginaliziranih).
Knjižnica je posljednjih 15 godina napravila veliki skok zahvaljujući prvo, dobivanju funkcije županijske matične knjižnice (1995.) koju je pratilo veće financiranje, posebice Ministarstva kulture, potom uvođenju besplatne članarine za stanovnike Koprivnice (2008.), kao i naporima knjižničara u potpori veće kvalitete svakodnevnog života koprivničkih građana u području kulture, informiranja, obrazovanja, cjeloživotnog učenja i provođenja slobodnog vremena. Tome u prilog idu i statistički podaci. Godine 1995. knjižni fond je iznosio 68.000 svezaka, a danas 144.000 jedinica (od toga 138.000 sv. knjiga i 6300 jedinica neknjižne građe); članova je tada bilo 4449, a danas 8689, tada je posuđeno 58.539 jedinica građe, a u 2011. posuđeno je 180.173 jedinica ili 653 u prosjeku dnevno. U 1995. nabavljeno je 3.342 jedinica građe, a 2011. nabavljeno je 7893 jedinica građe. Samo u prošloj godini knjižnica je održala 190 animacijsko-edukativnih program za djecu i odrasle.
U 2011. godini Knjižnica sa svojim programima bilježi 124.000 posjeta što je ogromna brojka, a za usporedbu možemo navesti posjećenost utakmicama lokalnog nogometnog kluba Slaven Belupa koji je u sezoni 2010./2011. zabilježio posjete od 24 800 navijača. Sadašnja prostorna ograničenost dovodi do toga da se knjižnična građa smješta po različitim spremištima pa tako imamo jedno spremište u Kampusu, a udaljenost od Knjižnice do Kampusa (otprilike 2,5 km) mogli bismo povezati samo s knjigama Odjela za odrasle i Stručno-znanstvenog odjela koji zajedno imaju 2 688 metara polica (bez fonda Dječjeg odjela i Bibliobusa).
Sadašnji koncept knjižnice kao „dnevne i radne sobe grada“, kao i brojni sadržaji, kvalitetne zbirke i usluge koje doprinose kvaliteti svakodnevnog života stanovnika Koprivnice i Županije doveli su ne samo do ubrzanog rasta broja knjižničnih korisnika, već i do uključivanja novih profila korisnika, kao što su bebe i mala djece i njihovi roditelji, slijepe i slabovidne osobe, osoba s invaliditetom, nezaposleni, starije osobe, pripadnici nacionalnih manjina i dr., povećanja njihovih posjeta, posudbi građe, povećanja zbirki knjižne i neknjižne, korištenja e-izvora i do situacije da nema više mjesta niti za korisnike, a niti za knjižničnu građu.
O aspektima nemogućnosti daljnjeg razvoja programa i usluga za djecu i mlađe tinejdžere zbog ograničavajućeg fizičkog prostora (stepenice i nedostatak prostora i svježeg zraka su ključne prepreke) govorila je knjižničarka Danijela Petrić. U Dječjem odjelu u posljednjih 5 godina učlanjeno je 32% više članova, ostvareno 37% više posjeta vezanih uz posudbu građe, 1,4 puta više korištenja računala te 96% više posjeta događanjima za djecu.
O problemima daljnjeg razvoja usluga za mlade i odrasle govorili su dipl. knjižničari Petar Lukačić i Kristian Ujlaki, posebice naglašavajući da se dvije trećine fonda za odrasle nalaze u depoima, a ne u slobodnom pristupu, preprekama u savladavanju brojnih etaža i stubišta, natrpanosti prostora policama kao preprekama za osobe s invaliditetom i slabije pokretne osobe. Nedostaju prostori za tihi, istraživački rad, a mladi nemaju „svoj“ prostor u postojećoj knjižnici, iako bi se tu rado zadržavali.
O potrebnom novom knjižničnom prostoru u kontekstu zakonskih i podzakonskih akata (standarda) govorila je viša knjižničarka Ljiljana Vugrinec, prezentirajući poput prethodnih govornika alternativna rješenja. Hrvoje Petrić, informatičar, zaposlen privremeno u koprivničkoj knjižnici preko programa Javnih radova za dugotrajno nezaposlene osobe, pripremio je foto-prezentaciju o ključnim momentima koji su obilježili koprivničku knjižnicu u posljednjih 15 godina, koliko je prošlo od adaptacije i rekonstrukcije sadašnje knjižnične zgrade.
Nakon plodne rasprave prisutnih stručnjaka i predstavnika organizacija civilnog društva, tribina je doprinijela kristalizaciji ideja o načinima daljnjeg rješavanja prostornih problema ne samo knjižnice nego i muzeja te su doneseni zaključci.
Istaknuto je kako održane prezentacije jasno pokazuju da je Knjižnica u sadašnjem prostoru dostigla maksimum iskorištenosti prostornih kapaciteta, i da su građanima kao korisnicima hitno potrebni novi i veći prostori u kojima će koristiti knjižnične usluge i programe. Naglašeno je kako su djelatnici knjižnice vrlo studiozno pristupili problemu svoga prostora te planiranju nove knjižnice, dobro argumentirali postojeće stanje i shodno tome potrebe, potkrijepili to svim neophodnim podacima i usporedbama te da je Knjižnica zaista spremna za sljedeći korak u svom razvoju – kreiranje nove knjižnice. Posebno je naglašeno kako knjižnica u današnjem prostoru uopće nije dostupna osobama s invaliditetom i teškoćama u kretanju koji su zbog toga sve više marginalizirani i isključeni iz mogućnosti korištenja knjižnice, bez obzira na sve donešene strategije za osobe s invaliditetom, na Grad kao prijatelja djece itd.
Sudionici sastanka predložili su da se što prije organizira sastanak predstavnika Grada Koprivnice s predstavnicima gradskih kulturnih ustanova na kojem bi se konkretizirali dogovori i gledanja oko strategije razvoja gradskih kulturnih ustanova, tj. kako bi se jasno utvrdilo:
-
što se i kad namjerava poduzimati, odnosno graditi od kulturnih ustanova – knjižnica, muzej, nešto drugo?
-
gdje su moguće lokacije – konkretno za novu knjižnicu? (dogovor o lokaciji je nužan i hitan kako bi se mogla završiti platforma programske osnove nove knjižnice, kao temelja za izradu projektne dokumentacije)
-
utvrditi dinamiku zadataka i ostvarivanja ciljeva vezanih za novu knjižnicu i dr. (apliciranje na EU fondove vezano je za vremenske
rokove, treba biti oprezan da se zbog otezanja s dogovorom oko ključnih stvari na nivou Grada te zbog kašnjenja s dokumentacijom ne zakasni na odgovarajuće strukturne fondove!) -
kako riješiti problem izrade projektne dokumentacije s obzirom da na nivou Grada za sad za tu svrhu nisu osigurana sredstva? (mogućnost uvrštavanja u rebalans te plaćanja dijela sredstava u ovoj, a dijela u sljedećoj godini?)
U raspravu i dogovor o ovim temama na predloženom sastanku uz predstavnike Grada (gradonačelnicu, njenu savjetnicu te pročelnike odgovarajućih ureda) i predstavnike gradskih kulturnih ustanova (ravnatelje) trebali bi se uključiti i predstavnici arhitektonske i urbanističke struke za grad i županiju, predstavnici konzervatora te predstavnik Županije – dožupan ili predstavnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, znanost i šport.
Program „Koprivnička AGORA 21“ odvija se pod pokroviteljstvom Grada Koprivnice. Cilj je poticati javnu raspravu o potencijalima koprivničke kulture i obrazovanja u razvoju Koprivnice u promijenjenom društvenom okruženju 21. stoljeća, kao i jačati partnerstvo ustanova u kulturi i obrazovanju, svih zainteresiranih pojedinaca i institucija, lokalne uprave i samouprave te pravodobno i kvalitetno pripremati se za apliciranje na natječaje za fondove EU.