S dolaskom proljeća i povoljnijih vremenskih prilika započinju i radovi na poljoprivrednim zemljištima, a koje uključuje i spaljivanje biljnog otpada i trave.
Nažalost, nije neubičajeno da zbog toga dolazi do požara kako se to radi na neodgovoran način. Od 2012. godine, kad ih je bilo najviše, pa naovamo na području PU koprivničko-križevačke bilo je 169 požara na otvorenom prostoru iz spomenutih razloga, što je uključivalo jednu smrtno stradalu osobu. Šteta je iznosila 880.000 kuna.
Prošle godine zabilježeno je devet požara, ali bez materijalne štete, dok se u 2017-oj godini dogodio već jedan požar gdje je materijalna šteta bila 1000 kuna.
Sankcija za osobu koja izazove požar iz nehaja, što uglavnom uključuje navedene slučajeve, jest od 2000 do 15.000 kuna, a kod namjernog izazivanja požara kazna može biti i do 150.000 kuna ili 60 dana zatvora.
Postoje zakonski okviri i rokovi kojima su definirani uvjeti po kojima se smije spaljivati biljni otpad. Tako se vatra ne smije paliti tijekom vjetrovita vremena, noću, u blizini šume i građevina podložnih zapaljenju, kao ni za sušnog razdoblja te sazrijevanja žitarica i žetve. Također, biljni se otpad ne smije spaljivati u šumama, lovištima ili parkovima.
Prostor na kojemu se planira spaljivati, mora se očistiti od zapaljivog raslinja kako bi se spriječilo širenje požara. Potrebno je pripremiti i sredstva za gašenje požara. Tako da, ukoliko nemate vatrogasni aparat pri ruci, poslužit će i kanta s vodom, pijesak, lopata i slično.
Osobe koje su odlučile nešto spaliti dužne su kontrolirati izgaranje te ne smiju napustiti mjesto dok vatra nije u potpunosti ugašena. Savjetuje se da se ne spaljuje veća količina otpada odjednom, a ukoliko planirate spaljivati veću količinu potrebno je konzultirati se s nadležnom vatrogasnom postrojbom.
Za kraj, iz policijske uprave savjetuje se da se umjesto za spaljivanje građani radije odluče za ekološku varijantu zbrinjavanja biljnog otpada, čime se štiti okoliš, a ne stvara se materijalna šteta i ne ugrožavaju se životi.
