Bela je jedna od najpopularnijih kartaških igri u Hrvatskoj, a svojim je neposrednim utjecajem na igrače i na kibice prerasla u nešto više od obične kartaške igre. Naime, bela je najčešće glavni razlog okupljanja poznanika, prijatelja, kolega i rođaka te povod ugodnih druženja.
Kao neizbježan dio tih svakodnevnih kartaških druženja Pan je prije sedam godina započeo Pan Bela Kup, te u kafićima širom kontinentalne Hrvatske tijekom zimskih mjeseci organizira bela turnire. Da bi se igra učinila zanimljivijom, ali i produžilo druženje, ovogodišnji je Pan Bela Kup dignut na višu razinu.
Čak 128 pobjedničkih parova s lokalnih turnira doći će na veliki završni turnir Pan Bela Kupa koji će se održati u subotu, 10. travnja, pod šatorom na koprivničkom Zrinskom trgu.
Svaki će par imati priliku osvojiti dio nagradnog fonda koji iznosi 84.000,00 kuna. Naravno, pobjednici dobivaju najviše pa će najsretniji i najveštiji kartaški par s turnira otići s prvom nagradom od 30.000,00 kuna na potrošačkoj kartici.
Završni turnir Pan Bela Kupa započinje u 9 sati prijavom kvalificiranih parova, a prvi krug kreće u 10 sati. Glavni će sudac na turniru biti predsjednik Hrvatskog bela saveza koji je i partner ovogodišnjeg Pan Bela Kupa, a cijeli će se turnir igrati prema kup sistemu te ispadanje na dvije dobivene partije do 1001. Prvi će dio završnog turnira Pan Bela Kupa biti zatvoren za javnost, a od 16 sati i početka četvrtfinalnih partija, šator se otvara za kibice i navijače.
U 19 sati besplatna runda Pana za sve ispod šatora
Nakon kartaških nadmetanja kreće Panov zabavni program uz nekoliko tamburaških sastava, a u 19 sati Pan će sve koji će biti ispod šatora počastiti jednom besplatnom rundom piva.
Zanimljivosti o kartama, kartanju i beli
Prve su igrače karte nastale 2500 godina prije Krista u starom Egiptu.
Najstariji pisani spomen karata ili kartanja u Europi vezan je uz grad Trogir i godinu 1272.
Osnovnim špilom igraćih karata u Europi smatra se snop od 52 karte koje sadrže 12 dvorskih slikovnih karata (kralj, dama i dečko u četiri boje) i 40 numeričkih karata, po deset u svakoj od četiri kartaške boje.
Prema nekim izvorima četiri kartaške boje podrijetlo imaju u simbolici četiri elementa materijalnog svijeta – zemlje, vode, zraka i zemlje. Tijekom vremena oznake su se mijenjale, pa u XV. stoljeću nastaju francuske boje – herc, karo, pik i tref – a tijekom XVI. stoljeća njemačke boje – srce, list, bundeva i žir.
Najčešće karte s njemačkim oznakama su mađarice. Likovi tih karata su nastali u Mađarskoj, u bivšoj austrijskoj tvornici igraćih karata Piatnik. Likovi na mađaricama nose ime likova iz Schillerove drame Wilhelm Tell. Za mađarice se upotrebljava i naziv četiri godišnja doba, prema temama prikazanim na asevima.
Prve su se igre iz porodice bele tijekom prve polovice 19 st. istodobno pojavile u imućnim židovskim zajednicama na području Nizozemske i Mađarske. Bela je na područje današnje Hrvatske prenešena iz Mađarske, gdje se razvila iz marijaša, stare francusko-njemačke kartaške igre iz XVI. stoljeća.
U Hrvatskoj se kartaške igre iz porodice bele prvi put spominju 1920. godini u knjizi Franje Valića Pravila komerskih igara na karte
Danas se u Hrvatskoj bela igra u 30 raznih inačica.