Pčele su postale ugrožena vrsta zbog primjene suvremene tehnologije u poljoprivredi, smatraju neki pčelari, zbog čega nerijetko nalaze hrpu mrtvih pčela ispred svojih košnica.
Velike su štete od uginuća pčela letačica, kažu, koje su, pošpricane i ubijene, ostale na poljoprivrednim površinama, pogotovo kad je već dio uljane repice počeo cvasti, a na nekim područjima u susjedstvu pojavile su se radi toga i inspekcije na terenima.
– Svakako da i ovdje OPG-ovi špricaju s onim što imaju. Smatram da to nije uzrok pomoru pčela, već jako nepogodna zima za pčelarstvo, odnosno dugotrajna nepogodna sezona za hranjenje. U nekim drugim krajevima one su uginule, ali u našem se, jednostavno, nisu izlegle, jer je bilo loše vrijeme, hladni dani, nije bilo pročisnih letova. Pojavio se usto i jedan med koji ide iz hrastovog lista, a pčele ga teško probavljaju. Nestanku pčela je pridonijela duga nepovoljna sezona za prehranu – smatra koprivnički pčelar Tomislav Vrban.
Osim vremena, najveću glavobolju ovoj grani poljoprivrede, zadaje i Varoa. Predsjednik Pčelarske udruge Lipa Koprivnica Zdenko Lončarić napominje kako je ona svake godine sve veći problem, a parazitarnu bolest odraslih pčela i legla koju izaziva grinja pčelari bi, također, trebali adekvatno sanirati.
– Na mnogim pčelinjacima je usporila razvoj pčelinjih zajednica, no zasad je situacija stabilna – govori.
Prema riječima Tomislava Vrbana, povećani mortalitet pčelinjih zajednica mogao bi, nažalost, doprinijeti nestašici meda.
– Pčele se nisu ni izlegle, ali u nekim drugim krajevima one su uginule. Naime, zbog ćudljive zime došlo je do velikog pomora pčelinjih zajednica, a proteklih godina pčelari su vodili bitku s nedostatkom nektara u prirodi i bolestima pčela. Sada popunjavamo košnice, razrojavamo, jer je društvo oslabljeno, a onda normalno da je i manji prinos meda. Tek poslije paše bagrema, razvit će se na lipinoj paši – kaže.
Nažalost, kao i druge grane poljoprivrede, i pčelarstvo je podložno nedaćama i bolestima, jer su pčele vrlo osjetljive na promjene u prirodi. Zato će, neuobičajeno veliko izumiranje pčelinjih zajednica, smatra pčelar Vrban, doprinijeti nestašici meda.
