S predsjednikom Uprave Belupa Hrvojem Kolarićem razgovarali smo o velikoj investiciji te farmaceutske tvrtke u Podravkinom vlasništvu, koja se priprema za izgradnju dvije nove tvornice u Koprivnici.
Zašto Belupo gradi nove tvornice?
– Belupo je ušao u novi investicijski ciklus, gradnju dviju novih tvornica, krutih i polukrutih te tekućih oblika lijekova, jer su nam postojeći proizvodni kapaciteti postali nedostatni. Belupo, naime, iz godine u godinu prodaje veći broj pakiranja lijekova i upravo zbog te činjenice moramo graditi nove tvornice čiji će kapaciteti biti višestruko veći od postojećih. Belupova je investicija vrijedna 390 milijuna kuna, a tvornice će, prema planu s radom započeti početkom 2017. godine – najavio je Hrvoje Kolarić.
Što će se u njima proizvoditi i u kojim količinama?
– Pored postojećeg portfelja namjera nam je u novim tvornicama usvojiti i nove tehnologije te otvoriti potencijal za uvrštenje novih proizvoda, pozicionirati se na nova tržišta te proizvoditi nove farmaceutske oblike lijekova. Ponavljamo, zbog rasta prodaje, kao i uvođenja novih tehnologija u procesu proizvodnje i opremanja lijekova, potrebno je usklađenje kapaciteta proizvodnje i skladištenja s rastućim potrebama tržišta, kako bi se osigurala konkurentnost i unaprijedila pozicija Belupa.
Kroz širenje ponude, ali i mogućnosti proizvodnje, pojednostavljenje i automatizaciju proizvodnih procesa te povećanje efikasnosti, Belupo će u potpunosti moći udovoljiti zahtjevima i potrebama tržišta te uvjetima domaćih, ali i svjetskih regulatornih agencija. Pritom će, naravno, i nadalje poštivati kvalitetu kao imperativ svih poslovno/proizvodnih procesa.
U kojoj je trenutno fazi priprema za izgradnju i kad bi mogli početi građevinski radovi?
– O gradnji dviju Belupovih tvornica govori se već mjesecima i, ovom prilikom ponavljam, gradnja počinje početkom iduće godine.
Koliko novih radnih mjesta planirate otvoriti u novim tvornicama?
– Nove će tvornice, uz postojećih 1280 radnika koji žive i rade na 16 europskih tržišta, zaposliti još stotinjak novih.
Kako ste zadovoljni poslovnim rezultatima u prvih devet mjeseci ove godine?
– Da bismo u ovom turbulentnom i nestabilnom farmaceutskom okruženju ostvarili zacrtane ciljeve, moramo propitkivati što je najbolje za nas, što možemo promijeniti i kako biti bolji i uspješniji. U tome nas vode definirani strateški ciljevi a to su: pozicioniranje na inozemna tržišta, snažnije fokusiranje na proizvodnju novih farmaceutskih oblika te proširenje razvoja farmaceutskih oblika postojećeg portfolia.
Na cijenama u Hrvatskoj smo u posljednjih nekoliko godina izgubili kumulativno tristotinjak milijuna kuna. Pad na domaćem tržištu donekle smo uspjeli kompenzirati novim proizvodima i novim kutijama lijekova.
Dakle, zbog situacije u cjelokupnom hrvatskom zdravstvenom sustavu, drastičnog smanjivanja cijena lijekovima, prodaja Belupa na domaćem je tržištu u prvih devet mjeseci zabilježila 9 posto manji prihod, no u istom razdoblju lani. S druge pak strane, Belupo je na tržištu prodao 9 posto pakiranja lijekova više, no u istom prošlogodišnjem razdoblju. Do kojih je granica izdržljivosti dovedena domaća industrija ponajbolje govori činjenica da je Belupo lijekove prodavao po prošlogodišnjim cijenama prihodi od prodaje bili bi 41 milijun kuna veći.
Drugim riječima, radili smo više, a prihodovali manje.
Belupo je na svim izvoznim tržištima u prvih devet mjeseci ostvario rast broja prodanih pakiranja lijekova od 15 posto u odnosu na prošlu godinu, odnosno kompanija na izvoznim tržištima bilježi financijski rast od 6 posto.
U kojim državama Belupo bilježi najbolju prodaju u inozemstvu, a koja tržišta planirate osvojiti u budućnosti?
– Većina Belupovih izvoznih tržišta bilježi rast broja prodanih pakiranja lijekova, neka dvoznamenkaste, a neka skromnije postotke rasta. Ipak, najvažnije jest da kompanija, u okolnostima u kojima posluje, ostvaruje dobre poslovne rezultate.
Orijentacija na osvajanje novih tržišta ostaje prioritet i jedini način da nastavimo dosadašnji rast. U idućem razdoblju naši su strateški ciljevi, dakle, još dublja penetracija na tržišta srednje i istočne Europe i jugoistočne Europe, posebno CIS zemlje (ekonomski savez 12 bivših država Sovjetskog saveza; Rusija, Ukrajina, Bjelorusija, Moldavija, Armenija…), snažnije fokusiranje na nekoliko novih skupina i daljnju diversifikaciju sadašnjeg portfolia.
Ponavljamo, ključni pokretač rasta nam je izvoz u kojem nam je cilj da postignemo više od 60% prometa na inozemnim tržištima. Sve ove planove nije moguće realizirati ako nemate kvalitetne i zadovoljne zaposlenike, a oni su presudna komponenta konkurentnosti Belupa koja prije svega osigurava zadovoljstvo kupaca – zaključio je predsjednik Uprave Belupa Hrvoje Kolarić.
