– Ono što danas vidimo od rijeke Drave nije ni približno ista Drava od prije tristotinjak godina; čak ni od prije 50 godina. Drava i njen tok konstantno se mijenjaju i to od izvora u Italiji do ušća u Dunav – rekao je povjesničar Hrvoje Petrić.
Drava je važna rijeka srednje Europe iako danas nije toliko bitna u, primjerice, transportu kao što je to nekad bila. Izvor Drave nalazi se na 1192 metara nadmorske visine, a sliv u Dunav na svega 972 metra.
Neujednačen tok Drave uzrokovao je brojne poplave i njima ponukane seobe stanovništva. Tako su nastale općine Gola i Gotalovo, preseljenjem stanovništva na područje gdje će biti sigurni od poplava.
Ekonomska isplativost života uz rijeku bila je očita još davnih dana kada su se njome prevozile robe i ljudi, a danas se Drava pak iskorištava na jedan posve drugačiji način – na njoj se grade elektrane. Samo u austrijskom dijelu toka Drave je 21 elektrana, u slovenskom ih je 16, a u Hrvatskoj se također ide ka povećanju hidroenergetskih postrojenja.
– Nama stručnjaci iz Europe govore da moramo čuvati Dravu. To je krajnje licemjerje jer su obale Drave, a i Mure u Europi sve betonirane, a mi bismo trebali voditi računa o zaštiti okoliša. Da, trebali bismo, ali sve u granicama normale i na način da se ne priječi razvoj, ali ni da taj razvoj ne uništava okoliš – naglasio je akademik Dragutin Feletar.
