Povijesno društvo Koprivnica u koprivničkoj je gradskoj vijećnici u petak organiziralo predstavljanje knjige uglednog hrvatskog
povjesničara prof dr. sc. Ivice Šute “Gospodarska sloga u Podravini”.
O knjizi je prvi govorio Željko Krušelj predstavivši povijest Koprivnice u 30-im godinama 20. stoljeća, potom je govorio akademik Dragutin Feletar te na kraju recenzenti Željko Holjevac i Hrvoje Petrić. Obratio se i autor knjige Ivica Šute koji je predstavio rezultate istraživanja o gospodarskoj organizaciji seljačkog pokreta od 1935. do 1941. te istaknuo kako je
Gospodarska sloga u Podravini vodila brigu o cijeni stoke i izvozu,
mlijeku, zamjeni žitarica za vino, zbrinjavanju gladne djece,
organiziranju prehrane za gladne krajeve, skupljanja sredstava za
izgradnju društvenih domova, organizirali su zajednička cijepljenja, brinula za osiguranje od tuče i drugih elementarnih nepogoda i slično. U predstavljanju ove knjige suorganizator je bila izdavačka kuća Meridijani.
Nazočne je pozdravio predsjednik gradskog vijeća Koprivnice Ivan Pal, dok je predsjednica Povijesnog društva Koprivnica Ružica Špoljar najavila znanstveni kolokvij o prvoj podravskoj književnici Mari Matočec koji će se održati u Đurđevcu 1. prosinca.
Slijedilo je predstavljanje zbornika radova s 43. međunarodnog
kulturno-povijesnog simpozija Mogersdof na temu “Povijest tjelesne kulture i sporta u panonskom prostoru u 19. i 20. stoljeća” održanog u Koprivnici od 2. do 5. srpnja 2013. godine.
O zborniku su govorili Željko Holjevac, Hrvoje Petrić i Ivica Šute. Spomenimo da je Povijesno društvo Koprivnica uz Društvo za hrvatsku povjesnicu nakladnik zbornika, a bilo je suorganizator
simpozija koji od 1960-tih godina svako ljeto okuplja povjesničare iz austrijskih pokrajina Štajerske i Gradišće, Mađarske, Slovenije i
Hrvatske.
Jedan od autora u zborniku je i akademik Dragutin Feletar koji
je prikazao povijest sporta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Koprivnica je osim 2013. godine već imala domaćinstvo simpzija Mogersdorf i to 2002. kada se okupilo 150 povjesničarki i povjesničara na temu o crkvi, državi i društvu na panonskom prostoru u 20. stoljeću.
Na kraju je Hrvoje Petrić održao predavanje o Mariji Tereziji i Koprivnici povodom 300. obljetnice njezina rođenja. Istaknuo je dalekosežne posljedice odluka Marije Terezije vezane uz odlazak vojnokrajiške vlasti iz Koprivnice te ukazao na protomodernizacijske procese u gradu te kako se Koprivnica prilagođavala sustavu prosvijećenog apsolutizma. Koprivnica je
tada imala 3841 stanovnika. Petrić je ukazao kako je bitno obilježje koprivničkog gospodarstva predstavljao veliki udio proizvodnje odjeće i obuće (50 posto od svih majstora u Koprivnici je te struke), a ostali su zanati bili ograničeni na potrebe lokalnog područja. Među njima se isticala prehrambena struka (8-10 posto majstora).
Izvan cehovskog obrta javljaju se i neki prerađivački pothvati manufakturnih obilježja, pretežito na temelju lokalnih poljoprivrednih sirovina ili namijenjenim lokalnim potrebama. Osim toga Koprivnica je tada bila i vrlo važno trgovačko središte.
