Ovakav prijedlog usvojen je na današnjoj sjednici županijske Skupštine s 20 glasova za i 14 protiv. Zanimljivo je da su kod prvih točaka vijećnici imali problema kod digitalnog glasanja, pojedincima je isteklo vrijeme, pa su svoj glas morali iznositi ručno, odnosno glasovno pred cijelom dvoranom.
Preraspodjelu novčanih sredstava u budućem županijskom proračunu pokušao je promijeniti Klub vijećnika SDP-a i HSLS-a ulaganjem tri amandmana. Namjera im je bila 400 tisuća kuna namijenjenih uredu župana i to za stavke informiranja i medijske promidžbe preusmjeriti na tri druga projekta. Po 100 tisuća kuna predložili su usmjeriti u smanjenje menstrualnog siromaštva, isto toliko u obranu od tuče, a 200 tisuća kuna u financiranje projektne dokumentacije za potrebe jedinica lokalne samuprava (JLS).
– Pokazalo se da je trećina žena prisiljena štedjeti na higijenskim ulošcima, a kada nisu u mogućnosti kupiti ih odlaze s nastave ili ne dolaze ako nemaju za uloške – pojasnila je Sandra Sinjeri.
– Zanimljivo da je SDP dao amandmane da se skidaju sredstva za medije. Ne kažem da ta problematika nije aktualna i da ne treba na nju reagirati, ali mislim da na ovaj način to nije dobro tim više što mi već imamo određena rješenja kojima na tu problematiku reagiramo. Sve škole kojima smo osnivači imaju u okviru svojeg funkcioniranja da one učenice koje su slabijeg imovnog stanja, odu do školskog pedagoga i to riješe.
Nije dobro da to može uzeti svatko, da postoje nekakvi uređaji poput držača rola papira ili tekućeg sapuna jer zna se kako djeca reagiraju na određene stvari, bilo bi više štete nego koristi od toga. Drugo, treba zaštiti osobu koja tu potrebu ima iz jednog ili drugog razloga i da to bude riješeno između dvije osobe unutra četiri zida – obrazložio je župan Darko Koren razloge odbijanja prvog amandmana.
Drugi je odbacio jer sustav obrane od tuče na godinu više neće funkcionirati u dosadašnjem obliku.
– Svjetska znanstvena zajednica tu metodu više ne podržava i ona će se ukinuti, ne postoji potreba, taj amandman odbijamo – rekao je Koren.
Treći amandman odbijen je uz obrazloženje da županija već sufinancira izrađene dokumente za koje JLS prijavom na javni poziv potražuju sredstva.
Nakon što ih je odbacio župan, nisu ih podržali ni skupštinari.
Iako je na kraju proračun izglasan, prethodila mu je poduža gotovo dvosatna rasprava, a vijećnici su se i prilikom iznošenja svojih primjedbi učestalo pozivali na točke koje su prethodile, a to su rebalans ovogodišnjeg proračuna i Plan razvoja županije do 2027. godine.
Novost je na današnjoj, četvrtoj županijskoj Skupštini bila power point prezentacija proračuna za 2022. od strane pročelnika za financije, proračun i javnu nabavu Darka Masneca. Nakon uvodnog, podužeg objašnjenja što je proračun, kako se donosi i provodi, Masnec je objasnio i najbitnije stavke u koje će iduće godine biti uloženo najviše novaca.
– Interesantno je vidjeti pad prihoda, u godinu dana 80 milijuna kuna manji prihod nego u 2022. godini, a pokrit ćemo 5,7 milijuna kuna prenesenog gubitka, u 2023. godini 33 milijuna, 48,7 milijuna u 2024. godini. Uglavnom je tu neko malo povećanje, tu onda dolazi čarobna vila koja će to popeglati. Pitanje je odakle ti novci, od kud će se ti prihodi namiriti? Nadamo se ne od povećanja cijena na Piškornici ili nedaj bože povećanje cijena u Domu za starije i nemoćne, uvijek se rješavaju takve stvari preko leđa građana i vjerojatno će tako ići dalje – poručio je Tomislav Golubić ispred kluba SDP-HSLS.
Golubić je izrazio interes da zajedno s vladajućima u županiji sjednu i traže rješenje za brojna druga pitanja, prvenstveno zdravstvenog sustava koji generira i najveće dugove.
– Rekla je država da će preuzeti bolnicu, pa će valjda preuzeti i dugove, to je ta famozna 2023. godina, ako se to dogodi, onda smo u okvirima tog planiranog proračuna – rekao je.
Dubravko Picig, ispred kluba nezavisnih pojasnio je da će podržati proračun jer je tijekom epidemijske krize ostao u zadanim okvirima, a u nekim je stavkama i povećan.
Željko Lacković negodovao je zbog činjenice da se županijsko vodstvo hvali kako smo povezana županija, velika sredstva ulažu u prijevoz učenika, a u razvojnoj strategiji nema brze ceste ni Podravske magistrale.
– Kružno gospodarstvo, napajanje i navodnjavanje, vrtite se u krug i to je to kružno gospodarstvo kako ga vi zamišljate, o pravom gospodarstvu, energetici i projektima budućnosti i proizvodnji hrane ne želite govoriti.
Želite palijativni centar, imate unutar bolnice obvezu, još od 2011. godine je krenuo razvoj, imamo koordinatora, a nemate krevet za palijativu unutar bolnice. Što prije da država uzme to pod svoje – konstatirao je Lacković koji ne vjeruje ni u priču da će ikad biti sagrađen logističko-distributivni centar za voće i povrće kao ni distribucijski centar za meso s hladnjačom i klaonicom.
– Ne da se to neće nikad napraviti nego kad bi vam i danas EU donesla novce, vi bi tek sad radili dokumentaciju. Kad bi to napravili, tko bi time rukovodio? Tko bi znao pomusti kravu, pomoći kod teljenja krava? Osim što se naslanjate na Podravku i gospođu Dalić, to vam je jedina povezanica s poljoprivredom – kazao je Lacković te se osvrnuo i na ulaganje za projekt županija prijatelj djece.
– Vi zapravo želite odati jednu masku da se nešto zbiva pa ćete tako osigurati s 50 tisuća kuna da budemo županija prijatelj djece. Kupit ćete tablu, svi ćete se fotkati, to ste vidli da je to zgodno, tako ima i Koprivnica, ali u njoj nema mjesta u vrtiću, nema produženog boravka – naglasio je Lacković te se još dotaknuo projekata izgradnje termi u Kloštru Podravskom.
– Zašto bacate pijesak u oči s termama? Jel vi imate viziju što to znači, imate studiju, tko će s tim upravljati? Pa jedino da vi upravljate ili da sebi uzmete u amanet. U ovaj proračun ste nabacali svega i svačega što možete financirati iz EU, a ono financirano iz vlastitih sredstava je potpuno nepotrebno – rekao je Lacković te pojasnio kako neće glasati ni za amandmane SDP-a koji su, kako je ocijenio, tihi partneri županijskoj vlasti. Isto tako, spočitnuo je vladajućima da su u potpunosti zaboravili na osobe s invaliditetom jer su u novom proračunu sredstva za njih predviđena u samo jednom projektu.
Zdravka Matotana zasmetala je raspodjela sredstava za poljoprivedu za koju je planirano 18 milijuna kuna. To je tri put više nego u ovoj godini, rekao je Matotan.
– Kad to pročitate trebali bi biti zadovoljni, no kad vidite stvarnu strukturu gdje su sredstva planirana, onda je i meni malo žao, za ta dva projekta.
Bio bih puno zadovoljniji da je otišlo u druge programe, nažalost nisam uspio sudjelovati u tom djelu, ali mi je obećano da će kroz dio rebalansa kroz godinu to biti povećano – otkrio je Matotan.
Mladen Kešer naglasio je da planovi koji se stavljaju isto tako mogu biti samo želje.
– 845 milijuna kuna nije malo, to su ozbiljna sredstva. Prije dvije točke donosimo odluku o strateškom planu i kada iščitavam proračun iz strateškog plana nema skoro ništa! Tu je problem.
Mi možemo sve napisati, užasno puno projekata, to sam i ja radio, no da li smo mi sposobni te projekte realizirati, a ovdje ih nismo ni stavili u proračun – kazao je Kešer.
Nakon poduže rasprave u kojoj je bilo i drugih govornika osim spomenutih, župan Koren kazao je kako se ne želi referirati puno na upravo završenu predstavu koji su iskoristili mnogi koji su se u ovom važnom trenutku uspjeli dočepati govornice i mikrofona.
– Dobra je godina iza nas s obzirom na to što smo doživjeli ušli smo u razvojni investicijski ciklus. Županija je skup elemenata, skup smo općina i gradova. Ako nešto valja u županiji, valja i u gradu, a vi idete principom – kod nas je sve super, a u županiji ništa ne valja – kazao je župan Koren.
Napomenimo kako je točki tri, odnosno izglasavanju proračuna ua 2022. godinu prethodilo usvajanje rebalansa proračuna za 2021. Predloženim izmjenama i dopunama povećani su za 18,7 milijuna kuna te iznose 847,5 milijuna kuna.
Točka dva bila je usvajanje Plana razvoja Koprivničko-križevačke županije za razdoblje 2021.-2027. godine. Strateški razvojni dokument s kojim će biti usklađeni svi važniji projekti u budućem razdoblju, predstavila je ravnateljica PORE razvojne agencije Koprivničko-križevačke županije Melita Birčić, naglasivši kako je usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske. I ova je točka usvojena većinom glasova skupštinara.
