Na današnji dan, 16. prosinca 1951. godine u Pitomači rođena je Božica Jelušić, književnica, profesorica i umjetnica. U književnosti se javila 1970. godine, a od tada je objavila preko 60 naslova poezije i proze u gotovo svim literarnim žanrovima (pjesme, pripovijetke, eseji, feljtoni, putopisi, kritike, književnost za djecu, monografije).
Završila je studij hrvatskog i engleskog jezika. Bavila se je različitim djelatnostima i poslovima u domeni obrazovanja, kulture i društvenih djelatnosti. Najveći dio njezine radne prakse pripada prosvjeti u kojoj je provela 30-tak aktivnih godina potičući stvaralaštvo i kreativne sposobnosti mladih naraštaja od osnovne, srednjoškolske do fakultetske populacije.
Članica je Društva hrvatskih književnika od 1974. godine. Antologizirana je, prevođena i nagrađivana. Zastupljena je u čitankama i lektiri te 40-ak antologija na stranim jezicima. Sudionica je različitih poetskih susreta i festivala te stručnih skupova o književnosti. Nositeljica je Fulbrightove stipendije za književni rad na University of Washington, Seattle. Stalna je suradnica i selektorica Hrvatskog sabora kulture od 2007. godine. Bavi se prevođenjem poezije s engleskog i njemačkog jezika (Yeats, Frost, Plath).
U povodu godišnjice života i književnog rada (65/45), objavila je PETOKNJIŽJE izabranih djela, a izbor obuhvaća naslove: Ftić kesnokrič (Kajkavske pjesme), Sabrana bjelina (Štokavske pjesme), Zelena zemlja (Pjesme za djecu), Perom i kistom (Eseji) i Sjeverna strana i drugi put (Putopisi). Najnovija je dobitnica prestižne nagrade Tin Ujević (DHK) (2019.). Premda je najpoznatija po svojoj poeziji, prozi te publicističkim zapisima objavljenima u mnogim časopisima, posebna joj je ljubav hrvatska (podravska) izvorna umjetnost pa je, uz vrlo stroge kriterije, objavila niz vrijednih monografskih, esejističkih i polemičkih te publicističkih tekstova o najpoznatijim podravskim izvornim slikarima i kiparima.
U domeni likovnih umjetnosti Božica Jelušić organizirala je 250 izložaba hrvatskih slikara od čega su većina podravski umjetnici poglavito s područja naivne umjetnosti. Osobito područje njenog zanimanja su kajkavska književnost i ekologija, čemu je intenzivno posvećena posljednja tri desetljeća. Zaslužna je za prihvat Donacije Ivana Lackovića Croate u Galeriji Stari grad Đurđevac.
Dobitnica je značajnih profesionalnih priznanja i stipendija za svoj rad. Među njima su Fulbrightova stipendija na sveučilištu Washington te literarne nagrade: Galovićeva nagrada, Maslinov vijenac, Pasionska baština, Nagrada Matice hrvatske, Golobova nagrada, dvadeset nagrada za kajkavsko stvaralaštvo, te osam nagrada za najbolji hrvatski putopis.
Osobito je zapaženo njeno djelovanje na promicanju kajkavske kulture i kajkavskog jezika. U evidenciji Nacionalne i sveučilišne biblioteke ima registriranih 4000 bibliografskih jedinica referentnih na Podravinu i njen umjetnički i društveni život.
U radu nevladinih udruga Božica Jelušić stekla je širu međunarodnu reputaciju. Osnivačica je prvog Ekološkog društva u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj – Ekološkog društva Đurđevac (1990. godine). U kampanji Za živu Dravu fokus aktivnosti bio je na formiranju Rezervata biosfere i Parka prirode Drava što je podrazumijevalo dvadesetogodišnje nastojanje da se ospore planovi izgradnje HE na Dravi i uništavanje dravskog vodotoka i okoliša. Društvo je umrežilo aktivnosti s međunarodnim organizacijama EURONATUR i WWF. Kampanja i rad društva zabilježeni su u svjetskim medijima. Za taj rad Božica Jelušić nagrađena je stipendijom PIET-a (USA) te je prošla tečaj za obrazovatelje u radu nevladinih udruga (NGO) na Sveučilištu Boston. Ovlašteni je edukator za nevladine udruge. Godine 2015. Ekološko društvo Đurđevac primilo je Povelju Grada Đurđevca.
Od devedesetih godina Božica Jelušić bavila se društveno-političkim radom i to kao pročelnica za društvene djelatnosti u Gradu Đurđevcu, kao članica Gradskog vijeća Grada Đurđevca i Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije. Osnova njenog društvenog rada je promicanje zavičajnih vrijednosti i promidžba kulture, umjetnosti, zaštite okoliša i turističkih vrijednosti Koprivničko-križevačke županije. Autorica je prve Monografije Koprivničko-križevačke županije u kojoj su prezentirane navedene vrijednosti.
Obnoviteljica je plemićkog imanja Barnagor u mjestu Čepelovac koje je ušlo kao destinacija u nomenklaturu TZ Koprivničko-križevačke županije. Na imanju se kontinuirano odvijaju obrazovne, kulturološke i turističke aktivnosti te terenska nastava za sve generacije od školske do umirovljeničke populacije.
U katalogu Gradske knjižnice Đurđevac pretražite sva djela koja je izdala (http://library.foi.hr/lib/booksearch.php?B=87&upit=&V=Y&E=&U=&ScrollAction=), a dio njezinog bogatog opusa izložen je i u izložbenom kutku koji se može pogledati do 15. siječnja 2021. godine u knjižnici.
Ovim putem Božici želimo puno zdravlja i još puno godina zanesenog kreativnog stvaralaštva! Sretan Vam rođendan!
