Četrnaestu godinu za redom u Ludbregu će se održati popularni Festival kajkavske komedije – Dani Mladena Kerstnera. U razdoblju od 21. do 24. studenoga posjetitelji će moći uživati u čak 19 humorističnih amaterskih kazališnih predstava. Predstave će svakog dana počinjati u 18 sati.
U povodu početka festivala u Uredu gradonačelnika Dubravka Bilića održana je konferencija za medije na kojoj je uz gradonačelnika sudjelovao Branko Dijanošić, ravnatelj Centra za kulturu i informiranje Dragutin Novak. Upravo je ta ustanova pokrenula projekt Dani Mladena Kerstnera kako bi njegovao kajkavski izričaj te sjećanje na Mladena Kerstnera, ludbreškog književnika i komediografa.
O Mladenu Kerstneru
Podsjetimo, u svoje 63 godine života Kerstner je u Ludbregu završio pučku školu, potom u Zagrebu nižu gimnaziju i trgovačku akademiju. Studirao je glumu u Zagrebu i Ljubljani. Radio je u knjižnici kao tajnik Narodnog sveučilišta Ludbreg. Otvorio je i kratko vrijeme vodio restoran Črn-bel, a kasnije se bavio i novinarstvom. Od 1967. je profesionalni književnik i na tom području daje najviše te postaje poznat i cijenjen. Autor je djela po kojima su snimljeni antologijski Gruntovčani, Mejaši, Dirigenti i mužikaši, te autor niza drugih književnih tekstova, uglavnom komedija.
Počeci festivala
Dani Mladena Kerstnera započeli su još 1998. godine kada je u Ludbregu u povodu 70. obljetnice Kerstnerova rođenja održan skup o njegovom opusu. Idućih nekoliko godina program je imao različite sadržaje, no od 2006. godine počinje se održavati u obliku u Festivala kajkavske komedije posvećen amaterskom stvaralaštvu i amaterskim glumačkim družinama koje njeguju kajkavsku komediju.
– Počeci festivala bili su skromni, nastupila je samo jedna dramska skupina. S vremenom se interes povećavao. Značajniji interes i razvoj festivala počinje od 2012. godine od kada na pozornici u Ludbregu gostuje u prosjeku 17 amaterskih družina, što predstavlja i toliko različitih predstava i govora, uzmemo li u obzir činjenicu da su amaterske glumačke družine iz Međimurske, Koprivničko-Križevačke, Krapinsko-Zagorske i Varaždinske županije. Ove će godine nastupiti čak njih 19, a na pozornici će nastupiti ukupno 133 glumica i glumca amatera. Taj broj govori o velikom interesu i ljubavi amaterskih družina i glumaca da se održi kajkavski govor. Vrlo je pozitivno i to što se uključuju i mlade generacije – rekao je ravnatelj Centra za kulturu i informiranje Branko Dijanošić.
U ovih 14 godina postojanja festivala na pozornici u Ludbregu je gostovalo 157 glumačkih družina s 1410 glumaca amatera.
– Iz ovih podataka vidi se koliko je to važan događaj ne samo za Ludbreg već za cijeli kajkavski kraj. Festival je proizašao iz njegovanja kajkavske riječi, izvlačenjem iz zaboravljenih pretinaca djela Mladena Kerstnera, našeg pisca, velikog komediografa koji je ne samo stvorio jedan zanimljiv opus nego je uveo u hrvatsku stvarnost i mnoštvo likova koji su postali prepoznatljivi – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić, a osvrnuo se i na nedavni odlazak Martina Sagnera.
– Oprostili smo se ovih dana od Martina Sagnera, glumca kojega je preuzeo lik kojega je glumio, lik Draša Katalenića – Dudeka. Za neke glumce to je možda težak teret, ali on je živio taj svoj lik. Malo je zaboljelo sve one koji su voljeli Kerstnerovo djelo i koji su poštivali Martina Sagnera da je relativno mali broj ljudi bio na pogrebu, ali veličina čovjeka koji je otišao se ne mjeri brojem prisutnih dužnosnika ili ministara već onime što je ostavio iza sebe. Martin Sagner zadužio nas je legendarnom glumom i legendarnom svevremenskom interpretacijom Dudeka, jednog poštenjaka koji vjeruje u sustav, vjeruje u ljude, vjeruje u poštenje i u sve ono čime se rađamo, ali se u društvu koje ne cijeni to izvorno sve iskrivi i prevladaju Cinoberi i Presvetli i mnogi drugi likovi koji nas usmjeravaju svojim putevima. Likovi poput Dudeka u takvom svijetu ostaju zanemareni. No to je već druga priča, priča o našem društvu, zajednici u kojoj živimo. Za nas je važno da pamtimo Dudeka i ono što on znači i predstavlja za sve nas u Podravini, u kajkavskom kraju. Upravo tome služi ovaj festival, da nas na to podsjeti– rekao je gradonačelnik.
Uvjeti sudjelovanja
Jedini uvjet za sudjelovanje na ovom festivalu je da predstave budu komedije na kajkavskom jeziku i da ne traju dulje od 40 minuta. Festival nije natjecateljskog, već revijalnog karaktera, posvećen je publici i jedina nagrada glumcima je pljesak publike.
Sponzorstvo
Napore organizatora prepoznalo je i Ministarstvo kulture te Zagrebačka banka uz čiju se potporu festival realizira.
