Poticajne mjere za obrtnike te suradnja Grada Koprivnice s Udruženjem obrtnika Koprivnica bile su teme današnje konferencije održane u Gradskoj vijećnici.
Gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, uz kojega je bila zamjenica Ksenija Ostriž, iznio je podatke o koprivničkom gospodarstvu. Kazao je kako je u 2018. prijavljeno 86, a odjavljena 62 obrta. Godinu kasnije prijavljena su 133 obrta, a odjavljena 56. Prema njemu, najvažnije je kako je u posljednjoj godini otvoreno 11 proizvodnih, devet računalnih i 19 građevinskih obrta. Usto, gledajući broj novostvorenih radnih mjesta, kazao je kako su se vratili na razinu prije 2010. godine, odnosno danas je u Koprivnici zaposleno oko 13 tisuća ljudi u pravnim i privatnim subjektima. Napomenuo je kako je Koprivnica u najboljih deset hrvatskih gradova gledajući omjer radnih mjesta u ukupnom broju stanovnika.
– Naši grad i gospodarstvo prošli su nekoliko faza restrukturiranja. Imali smo i padove u kontekstu broja zaposlenih i problema u obrtničkim zanimanjima. Dio velikih gospodarskih subjekata nestao je, drugi su se restrukturirali, a dio novca nestao je iako o tome ne volim govoriti. Svako restrukturiranje nosi puno odricanja. Privatni poduzetnici, obrtnici, nemaju sigurnost koju nosi javni sektor i veliki gospodarski sustav. Zahvaljujem im na fleksibilnosti, hrabrosti i žilavosti – kazao je Jakšić.
Nastavio je kako u 2019. godini iz gradskog proračuna uloženo oko 107 tisuća kuna u tradicijske obrte, kroz ostale mjere 472 tisuće kuna, a u poljoprivredu 278 tisuća kuna. Spomenuo je kako su donesene i druge mjere čije će rezultate tek dobiti. Posebno se dotaknuo Radničke i Dravske zone, pri čemu je potonja rasprodana.
Potom se okrenuo novim mjerama s kojima kreću od travnja 2020. godine, a primarno se tiču obrtnika. Primjerice, riječ je pomoći u smislu subvencioniranja, pokretanja poslovanja, razrade ideje ili pripreme za EU fondove. Sufinancirat će se, tako, tradicijski i umjetnički obrti pod što se ubrajaju preuređenje radionica i prostora, stručno osposobljavanje, nabava materijala ili strojeva, pa čak i podmirenje režija.
– U cijeloj Hrvatskoj problem je radna snaga. Neka obrtnička zanimanja izumiru, s čime ćemo se uhvatiti u koštac. Stvaramo program kojim će Grad Koprivnica na sebe preuzeti minimalno deset stipendija za deficitarna obrtnička zanimanja koja će se pokazati kao ona zanimanja za koja imamo bojazan, a imaju svoju kvalitetu – zaključio je gradonačelnik.
“Pred nama je razdoblje u kojemu ćemo pokušati riješiti probleme”
Predsjednik Udruženja obrtnika Koprivnica Darko Frankol kazao je kako je suradnja s Gradom dugogodišnja i vrlo dobra, zahvalivši se gradskoj upravi.
– Grad se ponosi s velikim gospodarstvenicima, no bez nas, malih, on ne bi bio isti, što je gradska uprava prepoznala. Svakodnevno smo uz naše sugrađane, pred nama je razdoblje u kojemu ćemo pokušati riješiti probleme. Ne želimo sjediti i čekati. Pozivam sve da naprave prvi korak, da dođu u Udruženje ili drugu instituciju gdje će sigurno dobiti upute i savjete. Danas je puno lakše pokrenuti posao, čak ima i kapitala, a tržište potražnju. Promijenila se poduzetnička klima, prijave su u Koprivnici u velikom porastu – izrekao je Frankol.
Problem je, prema Frankolu, odlazak obrtnika iz Hrvatske.
– U Koprivnici nema malih uslužnih djelatnosti, kao što su popravci perilica za rublje ili televizora. Ostale su velike firme kojima se ne isplati izvršavati male poslove. Potrebni su nam takvi majstori, zato je važno educirati mlade koji će ostati u našem gradu – smatra Frankol.
Tajnica Udruženja Jasmina Markota je, pak, naglasila kako je protiv negativne klime koja nikome ne donosi dobro. Podsjetila je na pad obrta, razdoblje od 2008., a pogotovo 2013., koje žele zaboraviti. U skladu s time, današnjom su situacijom u kojoj imaju oko 800 obrtnika vrlo zadovoljni.
– Na sastancima s gradskom vlašću iznosimo ono što nije u redu, razgovaramo kao partneri. Nikada nismo javno prozivali. Problema je bilo, međutim pokušavamo ih riješiti na konstruktivan način – objasnila je J. Markota, spomenuvši potpore za tradicijske obrte koje su, prema njezinim riječima, imali među prvima u Hrvatskoj i koje su mnogi kopirali.
Potvrdila je kako je Grad pokrenuo punu liniju potpora, naglasivši inkubator i uspješnost njegova razvoja.
– Deset stipendija za deficitarna zanimanja je jako puno. Molimo građane da nam jave što misle da bi nam trebalo, a mi ćemo to predstaviti Gradskoj upravi – pozvala je J. Markota, dodavši da je svako radno mjesto bogatstvo.
Smatra kako u Podravini ljudi nisu skloni eksperimentima, ne ulaze tek tako u posao.
– U drugim se mjestima hrpa obrta pojavi nekom promjenom. Moramo obrazovati ljude, propast jednog posla nije kraj svijeta. Nije istina da ne smijemo ne uspjeti. Ne postoji razlog za strah, dobit ćete iskustvo koje vam ostaje. Valja koristiti sve resurse i informacije, više pitati – zaključila je.
