Uz ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana muzeja u Galeriji naivne umjetnosti priređuje se prava mala poslastica.
Tako će se u subotu, 22. svibnja, s početkom u 19 sati otvoriti izložba Slavka Stolnika pod nazivom Sloboda i sklad začudnog kolorizma. Riječ je o prvom samostalnom predstavljanju Slavka Stolnika u Hlebinama koje je upriličeno zahvaljujući još jednoj uspješnoj suradnji s varaždinskim kolekcionarom Vladimirom Malogorskim.
Stvaralaštvo Slavka Stolnika počinje se formirati sredinom 20. stoljeća kad se „krakovi“ naivne umjetnosti iz Hlebina kreću koncentrično širiti izvan izvorišta stvarajući danas dobro poznate opuse Mije Kovačića ili Ivana Večenaja. Prve slike na staklu otkriva za vrijeme služenja vojnog roka kad u Sarajevu ugleda glaže te po uzoru na njih 1950-ih godina izrađuje prve tempere na staklu. Završetkom vojne obuke odlazi u Zagreb gdje u KUD-u Pavao Markovac uči osnove likovnog jezika i slikarskih tehnika od Josipa Zormana, istražujući istovremeno i fotografiju (od koje brzo odustaje smatrajući je nedovoljno autentičnom) i kiparstvo uz prof. Despota u kiparskoj sekciji Otokar Keršovani.
Bliskost s ishodištima Hlebinske škole, slaže se struka, Stolnik zadržava u nastavljanju prepoznatljive tehnike ulja na staklu te osvrtom na svijet seoske svakodnevice vlastitoga podneblja. Pritom voli prikazivati skupne figurativne kompozicije izrazitog dinamizma, pokrenutosti, prirodnog ritma i prepoznatljivo toplog nijansiranja prilagođeno prigušenog u skladu s odabranim temama.
Preplet plošnih cjelina i grozdastih skupova boje koje se rasplinju do mrlja jedno je od glavnim oblikovnih i perspektivnih načela Slavka Stolnika. Urođeni osjećaj za maštovito rastvaranje prostora pomoću jarkih tonova čiste boje naglašene komplementarnosti tvori jedinstvene umjetničke vizije temeljene na čistoći i redukciji tipično naivne narativnosti i obrisne figurativnosti. Svježina kolorizma u službi je dinamiziranja i uravnoteživanja kompozicija s ponekim neobičnim i začudnim kadriranjem koje unosi vedrinu neočekivanog, iznenađujućeg pogleda. Pritom boje uglavnom ne nose simboličke konotacije već se nižu prema „potrebama“ slike, odnosno zahtjevima kompozicije vezanim uz ritam, ravnotežu, proporcije i harmoniju.
Sklonost (likovnom) eksperimentu potvrđuje i pokušajima slikanja na najlonu, kao i mnoštvom interesa i tehnika koje svladava, dok u nazivima i temama slika zadržava (namjernu) prostodušnost i jednostavnost. Prepoznajući umjetnost kao mjesto potpune slobode Stolnik slijedi svoj intuitivni instinkt od slike do skulpture, od interesa za inovacije do prirodnih „izuma“ biljne vegetacije.
Izložbu se može razgledati do 27. lipnja.
