Kolinje ili klanje svinja tradicija je koja je svojstvena i za naše podravsko-prigorske krajeve. Njeno vrijeme baš je sad, u drugoj polovici studenog i početkom prosinca. Nekako u to vrijeme, također tradicionalno, jave se i članovi brojnih udruga za zaštitu životinja. Ukazuju na okrutnost ubijanja tih životinja.
Lani je, navode, u službenim klaonicama zaklano više od milijun svinja. U dvorištima i domaćim gospodarstvima barem milijun i pol.
– Neugodna je činjenica da je klanje najbrutalnije postupanje prema drugom biću. Kolinja po seoskim dvorištima poseban su horor jer se odvijaju bez ikakve kontrole. Je li uopće provedeno omamljivanje i postupa li se sa svinjama sukladno zakonskim propisima – pitaju se u udruzi Prijatelji životinja, točnije Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata i ističe da tvrdnja da tu tradiciju treba održavati ne “drži vodu”.
Kolinje – samo osposobljene osobe
Pridodaju kako se Pravilnikom o klanju životinja namijenjenih potrošnji u kućanstvu dopušta se klanje svinja izvan klaonice ako su meso i mesni proizvodi tih životinja namijenjeni potrebama vlastitog domaćinstva. Klanje bi smjele obavljati samo osobe koje su primjereno osposobljene za takve poslove.
– Životinje se može klati samo nakon omamljivanja, koje se radi pištoljem s penetrirajućim klinom, koji mora biti prilagođen veličini svinje. Prodorom klina pištolja u mozak dođe do značajnog i nepovratnog oštećenja mozga. Zatim se što brže pristupa klanju tako da koljač prereže karotidne arterije s obje strane vrata ili krvne žile koje izlaze iz srca kako bi se osiguralo brzo i obilno iskrvarenje prije nego što se životinja osvijesti – pojašnjavaju postupak u Prijateljima životinja, pridodajući kako isti zakon nalaže da se životinje pri klanju mora poštedjeti svake nepotrebne boli, nelagode ili patnje.
“Postoji li uopće humano, bezbolno i lijepo klanje”, pitaju se retorički u udruzi. Također, navode kako je zabranjeno i udarati ili nogama tući životinje, podizati ih ili vući za glavu, uši, noge ili rep, koristiti zašiljene štapove ili druge šiljate predmete, savijati, stiskati ili lomiti repove životinjama ili ih grabiti za oči. “Opiranje i prodorni urlici svinja pri klanju ukazuju da se užasno boje i da pate”, tvrdi Klopotan Kačavenda.
Svinje rješavaju sporove, maze se…
Podsjećaju kako su znanstvenici utvrdili da su svinje inteligentne i društvene životinje, s iznimnim kognitivnim sposobnostima.
– Širokim rasponom emocija i jedinstvenih osobnosti, koje snažno pokazuju da žele živjeti. Ne samo da osjećaju već i suosjećaju s drugim pripadnicima svoje vrste. Rješavaju grupne sporove, koriste alate, igraju se, sanjaju, maze, imaju jako dugotrajno pamćenje, odazivaju se na vlastito ime – ukratko, slične su ljudima! Svinje u tovu dožive najviše do godinu dana, a mogle bi živjeti do 24 godine – poručuju.
Na kraju dodaju kako nose i niz zdravstvenih rizika, od trihineloze, svinjske kuge, salmonele i kolesterola. Osim toga, Svjetska zdravstvena organizacija klasificira ih, kažu, kao kancerogene jer je njihova konzumacija povezana s rizikom od raka crijeva, pa ih treba izbjegavati. Prijatelji životinja zato pozivaju sve ljubitelje mesnih jela da, umjesto proizvoda nastalih od zaklanih svinja, isprobaju široko dostupne ukusne biljne zamjene za meso.
Na ovim su linkovima ponudili i razne recepte za biljne kobasice, mast…
