Najveći vodostaj u povijesti i poplava Drave zabilježeni su 1972. godine. Intenzivne kiše u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj i otapanje snijega uzrokovali su visinu vodostaja koja se javlja jednom u stotinu godina. Je li danas moguć takav scenarij?
Iz Hrvatskih voda poručuju kako se na to pitanje ne može dati jednostavan odgovor. Te 1972. vodostaj je bio +582 cm, a protok Drave kod Botova 2900 m3/s . Intenzivne kiše cijelom duljinom sliva Drave koje su trajale nekoliko dana, otapanje snijega u Alpama i nekoliko manjih vodnih valova prethodili su tom, najvećem ikad zabilježenom vodnom valu na Dravi kod Botova.
Opasna kombinacija topljenja snijega i kiša
Dobra vijest je što je prošla godina bila dosta siromašna oborinama pa tlo danas može upiti veće količine vode te će se time smanjiti otjecanje u rijeku. No, u slučaju da se u isto vrijeme javi intezivno zatopljenje, koje bi rezultiralo brzim otapanjem snijega te intenzivne kiše – moglo bi doći do poplave.
U Hrvatskim vodama kažu kako je bitno pratiti meteorološke prilike, vodostaje rijeka Mure i Drave, protok vode u hidroelektranama i kretanje leda. Hidroelektrane tu imaju značajnu ulogu u procesu smanjivanja eventualnog vodnog vala, a važno je i kontrolirati ispravnost svih nasipa i hidrotehničkih objekata.
Romano Sabol, načelnik Županijskog centra 112 Koprivnica
Tijekom nedavnog primanja djelatnika centra 112 kod župana, načelnik Centra komentirao je mogućnost velikih poplava. “Drava je kod nas umjetno regulirana pa će nam iz hidrocentrale reći ima li potrebe za intervencijom. No, moje je mišljenje kako problema ne bi trebalo biti.”, rekao je Sabol.
