Zemljište se s vremenom iscrpljuje te mu je potrebno dodavati elemente nužne za rast i razvoj biljaka, inače će one postupno propadati.
Obogaćivati ga možete i elementima iz prirode, piše 24sata.
Gavez
Primjerice, gavez je višegodišnja biljka koja raste u šumama, na vlažnim livadama i uz obale potoka i rijeka. Za povrtlare i vrtlare, ova biljka je od velike koristi. Sadrži željezo, kalij, kalcij, fosfor i mangan. Od njega se može napraviti odlično tekuće prirodno gnojivo koje obogaćuje zemljište mineralnim sastojcima. Također, isjeckani listovi gaveza mogu se stavljati između slojeva komposta. Preporučuje se primjena jednom tjedno.
Najlakše je pripremiti preparat tako što ćete u deset litara vode potopiti kilogram svježeg gaveza. Nakon nekoliko dana, kada se smjesa prestane pjeniti, javlja se smeđa boja i jak miris koji podsjeća na stajnjak (zbog prisutnosti bjelančevina). Upotrebljava se samo razrijeđen s vodom, odnosno po prestanku vrenja, litra ovog gnojiva se razrijedi s 10 litara vode.
Pepeo
Ima značajnu ulogu u smanjenju kiselosti tla i poboljšanju njegovih fizikalnih svojstava, kao što su struktura agregatnih čestica, što dovodi do rastresitosti tla. Povećava propusnost za vodu, sprječavajući prekomjernu vlagu, te povećava količinu zraka u tlu, što poboljšava poroznost i prozračnost. Sadrži soli raznih minerala, posebice soli i kalija. Kalcij pomaže u pravilnom rastu i formiranju koštica, dok kalij olakšava prijenos organskih tvari prema plodovima i drugim organima.
Kopriva
Kopriva je bogata dušikom i drugim elementima. Može se koristiti samostalno ili u kombinaciji sa drugim travama. Za pripremu dušičnog gnojiva od koprive uzeti 1kg svježe ili 200g osušene koprive i potopiti u 10l vode. Za pripremu gnojiva koristiti plastične kante. Koprivu u vodi dobro promiješati i ostaviti da fermentira tijekom 10 do 15 dana. Dužina fermentacije ovisi o temperaturi. Tijekom vrelih ljetnih dana fermentacija traje pet dana, a tijekom jeseni i proljeća do 15 dana. Fermentacija je završena kada prestane pjenušanje.
Povremeno se sadržaj kante promiješa, najbolje svakog dana. Kantu je dobro prekriti nekom tkaninom kako u nju ne bi upadale mušice i držati na osunčanom mjestu.
Sadržaj razvija neugodan miris i kantu sa koprivom smjestite u najudaljeniji dio vrta. Nakon završene fermentacije sadržaj kante procijedite i koristite kao gnojivo nakon što ga razrijedite sa vodom: razrijedite u odnosu 1:10 kada zalijevate zemljište, razrijedite u odnosu 1:50 kada vršite folijarno gnojenje, piše agroklub. Procijeđena otopina može se čuvati u zatvorenoj posudi na tamnom i hladnom mjestu. Kopriva koja je fermentirala se može dodati u kompost. Redovna upotreba koprive će ojačati biljke, one će izgledati zdravije, manje će ih napadati patogeni i štetni insekti.
