Napuštenih pasa sve je više, a zbog toga je sve manje mjesta u skloništu za životinje ‘Ottova kućica’ u Koprivnici, jedinom azilu u Koprivničko-križevačkoj županiji.
U skloništu se trenutno nalazi 70-ak napuštenih životinja svih dobnih kategorija, veličina, ali i boja. I dalje je većim dijelom slučaj da psi koji završe u skloništu nisu mikročipirani te nemaju vlasnike. Prije promjene Zakona o životinjama, azil je imao oko 45 pasa smještenih. No, s obzirom na to da se po novome životinje više ne smiju eutanazirati, došlo je do povećanja broja.
– Uz najbolju volju i oglašavanje u medijima te društvenim mrežama gdje se nude psi koji su sterilizirani, kastrirani, mikročipirani, cijepljeni, ali i očišćeni od parazita, još uvijek imamo takav priljev pasa da polako pucamo po šavovima. Premalo se pasa udomljuje, a previše ih ostaje na ulici – zabrinut je Ratimir Juršetić, voditelj skloništa za napuštene životinje.
Manji je priliv napuštenih životinja iz grada Koprivnice i nekih općina s kojima je dogovorena kontrola mikročipiranja od kuće do kuće. Podsjetimo, upravo tu su praksu nedavno uveli u Gradu Križevcima gdje će komunalni redari provjeravati jesu li psi označeni kako bi trebali biti.
– Zbog povećanog broj pasa, bili smo prisiljeni zaposliti još jednog radnika i sad nas je četvero zaposlenih. Evo, došao je još jedan timaritelj koji vodi brigu oko pasa. Njihov je posao vrlo odgovoran, ali i opasan. Nažalost, građani i dalje donose životinje pred naša vrata ili ih bacaju preko ograde – kazao je R. Juršetić. Posebno je to vidljivo kada odlaze na ljetovanje pa psa ostave na ulici jer nemaju kuda s njim, što je česta praksa tijekom ljetnih mjeseci.
Kako bi se poboljšali uvjeti boravka napuštenih životinja koje čekaju udomljenje, napravljen je projekt za rekonstrukciju grijanja i to za bokseve koji se nalaze vani, a u kojima bude od 10 do 15 pasa po boksu.
– Ide se i u rekonstrukciju stolarije i napravili smo novi izolacijski prostor, odnosno karantenu. Prostor je bio skladište, a sada imamo četiri nova boksa. Isto tako, kupili smo i novu kosilicu da bi mogli pokositi površinu da se psi mogu slobodno kretati. No, imamo još uvijek mogućnosti smještaja jer postoje te velike livade. Uvijek tvrdim da psu nije mjesto na ulici. Ne samo zbog njegovog zdravlja, nego i zbog šteta. No, po ovoj dinamici udomljenja, bojim se da ćemo morati reći da nemamo više mjesta – kazao je R. Juršetić.
Nekad je po zakonu bilo moguće da se psi nakon 60 dana držanja mogu eutanazirati. No, s obzirom na broj zaprimljenih i udomljenih, tvrdi Juršetić, to je jedno tako bilo i održivo.
– Dogodit će se to da ćemo imati previše pasa, morati stopirati zaprimanje pa će se događati da ih opet ima više na ulicama. I to nije dobro. U lipnju smo udomili oko sedam pasa – kazuje Juršetić.
Rad skloništa ovisi o financiranju iz proračuna Jedinica lokalne samouprave koji su dužni boravak životinje financirati dok god je u azilu. To znači čak i dugi niz godina.
– Nisam protiv toga, mi ćemo tako i raditi, po zakonu. Ostavljat ćemo pse, ali ćemo u jednom trenutku reći da nemamo mjesta. I onda ću postaviti pitanje svim ljubiteljima životinja što sada, jer su omogućili da psi ostanu na ulici, a ne da budu zbrinuti. Mi nismo hotel, ne možemo se sa svakim ponaosob baviti. No brinemo o njima svaki dan, uredno se hrane, čisti im se, liječe se ako je potrebno. Radi se i kontrola zdravstvenog stanja životinja koje dođu. Psi su združeni tako da si odgovaraju po naravi, da spriječimo sukobe, mada toga uvijek ims i teško je utjecati na sve jer je ipak riječ o životinjama – ističe Juršetić.
Sukladno novom zakonu o zaštiti životinja koji je stupio na snagu krajem prošle godine, azil se financira novcem od jedinica lokalne samouprave.
– Postoji mogućnost da svaka JLS otvori svoje sklonište ili da s postojećim sklopi ugovor. Ugovor imamo sa 17 općina s područja županije koje su dužne financirati rad skloništa. One financiraju držanje psa po danu, ali i sterilizaciju i kastraciju. Svaka lokalna samouprava će morati osigurati riješeno zbrinjavanje pasa. Za sada je to učinio samo Grad Križevci, a morat će i ostala dva grada. Primjerice, po mojim kalkulacijama, JLS godišnje mora samo za jednog psa potrošiti oko 9000 kuna, a to je velik novac. Ovaj posao nije igra, to je ozbiljna stvar. Ne prihvaćam to da mi svi sada moramo izdvajati novac za pse koji su napušteni zbog nebrige vlasnika. To su psi koji koštaju sve nas, cijelu društvenu zajednicu. I to neće biti održivo tako – kaže Juršetić.
Kada govorimo o pasminama, u azilu ima dosta retrivera odnosno pasa u tom tipu. Osim njih, terijera i mješanaca.
– Pozivam ovim putem sve one koji žele ljubimca, neka dođu k nama i udome psa. Mi ćemo preporučiti psa koji će odgovarati toj obitelji, pogotovo ako ima djece. Procedura je takva da se sklopi ugovor o udomljenu te ako se životinja razboli unutar nekih dva tjedna, vlasnik ga može dovesti i na besplatan pregled, odnosno liječenje. Jedino za staforda kojeg imamo trenutno, osoba treba sa suda donijeti potvrdu o nekažnjavanju, s obzirom na to da se ti psi smatraju opasnima – pojašnjava Juršetić.
Ono što smo i sami mogli vidjeti je to da su psi bili dobro raspoloženi, uredni, ali i miroljubivi. Tražili su pažnju i bili su željni igre s nama, a oko svojeg timaritelja veselo su skakutali. Prostori u kojima su smješteni, također su uredni. Inspekcija redovito svaki mjesec provjerava stanje u skloništu, ali i papirologiju.
Podsjetimo, Grad Koprivnica još prošle je godine donio odluku da će izgraditi novo sklonište za životinje i to u Miklinovcu. Svoja vrata je trebalo otvoriti još u rujnu prošle godine. O tome smo i pisali.
Pokušali smo od Grada doznati gdje je zapelo i u kojoj je fazi projekt, no odgovor na naš upit nije nam stigao.
