Ekstremna suša koja je lani pogodila podravska polja, bacila je na koljena proizvođače krumpira i u znatnoj mjeri umanjila količinu proizvodnje ovog gomolja. Izvukli su, tako, vrijedni poljoprivrednici već u lipnju smanjen urod iz zemlje, a kupci su se, usporedno, jesenas suočili s njegovom nestašicom. Tražila se kila više, jer je suša odnijela 50 do 60 posto.
Naime, riječ je o namirnici u kojoj smo kao zemlja samodostatni, no za tjedan dana palete u kojima bi trebali biti krumpiri, složni su proizvođači, bit će prazne.
Vlado Štefanek iz Hrastovskog, koji kupcima već 13 godina prodaje svoj brend – Ludbreški krumpir, kaže da mu je prinos niži za otprilike 40 posto, ali je krumpira posadio i manje nego predlani. Srednji je proizvođač, a proizvodi tri sorte – Adoru, Mirabele i Desire. Krumpir je prodao već u studenom.
– Bio je manji urod radi suše, a potražnja za njim je veća pa se jedno s drugim poklopilo. Kupci su pretprošle godine ostali bez krumpira, a lani požurili kako bi se opskrbili za zimu. Na prirodu ne možemo utjecati. Nemam sustav za zalijevanje, krumpir je pod vedrim nebom – kaže vrijedan poljoprivrednik koji je svake srijede i subote na ludbreškoj tržnici prodao oko 250 kilograma krumpira. U najboljim godinama znao je na jednoj rali izvaditi 12 tona, a sada, ako je bilo osam tona, kaže da je puno.
Koprivnički poljoprivrednik Marko Lukačić napominje kako lani nije proizveo velike količine krumpira. Ima ugovor s jednim lancem, puno ga je prodao, a zalihe su trenutno pri kraju.
Radi velike suše, u Međimurju, najvećem proizvođačkom bazenu tog povrća u Hrvatskoj, proizvodnja je lani smanjena, kao i preklani. Od poljoprivrede žive i proizvođači krumpira iz Belice koji na ludbrešku tržnicu dolaze više od 35 godina. Vlasnici OPG-a Cerovec, Vladimir i Vera kažu da krumpira imaju još za tjedan dana.
– Suša je bila pa ga je manje zraslo, a i puno ljudi je smanjilo proizvodnju – sjeme, gorivo, sve je otišlo gore i ne isplati se. Sve vezano uz proizvodnju, a mi pomaka s cijenom nemamo. Uglavnom se proizvodnjom bave stariji ljudi, mladi ne žele raditi na zemlji – kaže Vladimir.
Upozorava kako ih unatrag dvije godine prati još jedna specifičnost – onima koji će praviti zalihu za kasnije, krumpir će proklijati, jer nema primjene određenog zaštitnog sredstva koje je, prema normama EU, sada blaže.
Dario Merić iz Koprivnice krumpir će prodavati još tri tjedna, kaže da je gotovo sve rasprodao.
– Jako je bila loša godina. Temperaturni šok došao je u najgore vrijeme. Smanjili smo proizvodnju, ubrali desetak tona. Kvalitetom sam zadovoljan, imamo plodored i dobro održavanu zemlju – napominje Merić koji krumpir prodaje na koprivničkom području, kućnom pragu te odvozi u neke staračke domove.
Za vreću od deset kilograma krumpira ovih proizvođača, kupci izdvajaju oko sedam eura. A dok im se vremenski uvjeti ne smiluju, proizvođači krumpira se snalaze kako znaju. No predaje nema, ističu da je poljoprivreda posao u kojem nema mjesta kukanju.
