Koprivnica je bila jedan od gradova koji je relativno rano poticao razvoj poduzetništva te stvarao uvjete za osnivanje prvih manufaktura.
Prva manufaktura u Koprivnici je bila pivovara, a ona se spominje od 1753. godine. Ona je imala vrlo ograničeni kapacitet, pivo se varilo primitivno, dok su proizvodne prostorije i dalje bile u ruševnom stanju. Koprivnička pivarnica proizvodila je tek oko 50 vedara piva. Vijest o postojanju korivničke pivarnice nalazimo ponovno u prvom poznatom popisu stanovništva iz 1783. godine u kojemu se spominje i jedan pivar. Razvoj pivarstva u ovim krajevima treba među ostaloga zahvaliti i vladarskim poticajima Marije Terezije.
Određeno značenje imalo je i svilogojstvo. Jedna svilana u Koprivnici je bila locirana u Svilarskoj ulici, a druga u sklopu pivovare preko puta kapelice Grantule (kraj današnje upravne zgrade Podravke). Inspektor za uzgoj dudova je u Koprivnici 1838. godine bio Thoma Franchich. Godine 1848. spominju se dvije predionice svile – dr. Bastašića i Reichweinova. Uz to iz iste godine zanimljive su upute za grad Koprivnicu o razvitku agrikulture, industrije i prometa.
Ugarsko namjesničko vijeće je 1795. godine tražilo od Gradskog magistrata u Koprivnici izvještaj u kojem je trebalo napisati koje sve tvorince postoje u gradu i u kakvom se stanju nalaze. Gradski magistrat je na taj dopis poslao potvrdio da u gradu nema nikakve tvornice. Ugarsko namjesničko vijeće je 1807. godine naložilo oglašenje kraljeve naredbe da se pošalju podaci koje i kakve tvornice bi se mogle i trebale ustanoviti u gradu Koprivnici, koje su potrebe i što ima u gradu i okolici.
U Koprivnici su postojali prvi pokušaji osnutka tvornice šećera 1832. godine, a novi pokušaji proizvodnje sladora 1837. i 1841. godine, ali se na kraju od toga odustalo 1844. godine, premda je bilo još sličnih pokušaja. Uz to zabilježeni su pokušaji proizvodnje octa iz krumpira 1823. godine.
Najveću komunalnu klaonicu u ovom dijelu Hrvatske imala je u 18. stoljeću Koprivnica. Nalazila se sve do polovice 19. stoljeća kraj šume Crna Gora, a vodio ju je gradski živoder. Klaonica se spominje kao važno arendatorno pravo gradske općine Koprivnica i u popisu privilegije od 9. ožujka 1837. godine, kada se nalazi na Lenišću, pokraj potoka Koprivnice. Radovi na izgradnji nove zgrade započeli su 1841. godine, a sredstva je osigurao gradski magistrat. Već slijedeće godine klaonica je počela s normalnim radom, pružajući usluge klanja stoke koprivničkim i okolnim mesarima, kao i građanstvu.