Planovi su jedno, a život drugo. Badava planovi, ako nema potrebne operative – zaključio je Ivan Pal.
Koprivničko-križevačka županija nedavno je bila domaćin sjednice izvršnog odbora Platforme hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa. Tom prilikom porazgovarali smo s Ivanom Palom, načelnikom Stožera za zaštitu i spašavanje Koprivničko-križevačke županije, o potencijalnim incidentnim situacijama, ali i o načinima njihovog rješavanja.
– Krizne situacije mogu biti različite i to od primjerice zapaljenja kontejnera za smeće pa sve do katastrofe kojom bi cijela Koprivnica bila srušena – rekao je Pal.
Kao potencijalne velike katastrofe na području županije te kritična mjesta na kojima bi do njih eventualno moglo doći Pal je izdvojio poplavu uzrokovanu pucanjem brane na hidroelektrani Dubrava, zatim Molve te koprivnički željeznički kolodvor.
– Ekstremno velika poplava uzrokovana pucanjem brane gotovo je nemoguća, ali unatoč tome, postoje razrađeni planovi. Općenito kada se radi o poplavama treba istaknuti da je sustav efikasan ukoliko voda nikome ne uđe u kuću – kazao je on.
Kada se radi o Centralnoj plinskoj stanici Molve, Pal kaže da je ona u ingerenciji INA-e koja ima posebne planove postupanja u slučaju nesreće.
– Tehnički je nemoguće da dođe do katastrofe, ali mi smo, unatoč tome što je INA glavna, spremni i imamo svoj tim kojim možemo priskočiti u pomoć – objasnio je.
Kao treće potencijalno mjesto na kojem bi se mogla dogoditi kakva katastrofa, Pal je izdvojio željeznički kolodvor u Koprivnici zbog toga što tamo prolaze vlakovi s potencijalnim opasnim teretom. Međutim ni to nije pod izravnom ingerencijom županijskog Stožera, već je u nadležnosti Hrvatskih željeznica koje u takvom slučaju angažiraju svoje profesionalne timove i službe. Isto tako, istaknuo je kako kroz županiju ne prolaze koridori kojima kaminoni prevoze potencijalno opasni teret.
Kada se radi o nuklearnoj opasnosti, Koprivničko-križevačka županija nema poseban tim, osim timova u zdravstvenom sustavu.
– Prema Zakonu, takve timove trebaju imati samo one lokalne jedinice koje se nalaze u radijusu od 100 kilometara od nuklearne elektrane. Takve timove kod nas imaju Zagreb i Osijek – objasnio je Pal.
Dodao je kako se ovisno o intenzitetu nesreće pristupa njenom rješavanju pri čemu se one male rješavaju na lokalnoj razini, a Stožer se angažira prema potrebi ukoliko je primjerice katastrofom zahvaćeno više jedinica lokalne samouprave.
Isto tako, upravo zahvaljujući Platformi, svaka županija točno zna tko čime raspolaže i koga u kriznoj situaciji može moliti za pomoć. Njihovi planovi ažuriraju se svake četiri godine, a po potrebi i prije.
– Planovi su jedno, a život drugo. Badava planovi, ako nema potrebne operative – zaključio je Pal.
Kada se radi o operativi naše županije, prema podacima Vatrogasne zajednice Koprivničko-križevačke županije, osim operativnih i koordinacijskih tijela poput Stožera zaštite i spašavanja i Zapovjedništva civilne zaštite, u slučaju katastrofe zajednički djeluju županijske Specijalističke postrojbe civilne zaštite, Vatrogasna zajednica Koprivničko-križevačke županije, zatim županijski Zavod za javno zdravsto i Dom zdravlja, Opća bolnica dr. Tomislav Bardek, Hrvatska gorska služba spašavanja iz Bjelovara, županijski Zavod za hitnu medicinu i županijski Crveni križ, Lovački savez i Ronilački klub Šoderica.
Njima se po potrebi priključuju pravne osobe poput primjerice komunalnih poduzeća, Hrvastkih šuma, veterinarskih službi, centri za socijalnu skrb ili koprivničko-križevačka policija.
