Premda je Europska agencija za lijekove (EMA) najavila da bi odobrenje za uporabu Pfizerova i BioNTechova cjepiva protiv koronavirusa moglo stići do 29. prosinca, njemački Bild javlja da bi se to moglo dogoditi već 23. prosinca. Nijemci, pak, kažu da bi u tom slučaju cijepljenje u toj zemlji moglo početi dan nakon Božića, točnije, 26. prosinca, piše Jutarnji list.
S obzirom na to da je Europska komisija u planu cijepljenja najavila da će sve zemlje EU, nakon što EMA kaže posljednju riječ, cjepivo dobiti u isto vrijeme, to bi značilo da bi Hrvatska s prvim cijepljenjima mogla početi već 26. ili, pak, 28. prosinca.
Naime, iz BioNTecha su izvijestili da isporuka cjepiva iz tvornice i primarnog distributivnog europskog centra Pfizerova cjepiva u belgijskom Puursu može početi čim stigne zeleno svjetlo EMA-e i EK. Datum do kojeg bi EMA mogla dati zeleno svjetlo na tiskovnoj je konferenciji indirektno potvrdio i njemački ministar zdravstva Jens Spahn. Rekao je kako su medijski napisi, prema kojima bi EMA trebala odobriti cjepivo 23. prosinca, točni, te dodao kako će se to dogoditi redovnim, a ne hitnim postupkom, “jer želimo da građani steknu povjerenje u cjepivo”, rekao je.
– Imamo informaciju da će Pfizerovo cjepivo stići u Hrvatsku 4. siječnja. No, ranije su iz tvrtke rekli da, čim stigne odobrenje EMA-e, već u ovoj bi se godini mogle isporučiti simbolične količine cjepiva istodobno za sve zemlje EU, kao što je i dogovoreno, a ostatak bi trebao stići nakon Nove godine – kaže ravnatelj HZJZ-a dr. Krunoslav Capak. Uvjeren je da će u slučaju da EMA 23. odobri cjepivo, i Hrvatska prve količine dobiti istodobno kao i Njemačka, odnosno kao i druge zemlje EU.
Milijun doza
Valja podsjetiti da je Hrvatska naručila milijun doza Pfizerova cjepiva, ali će ono, kao i u druge zemlje, stizati u manjim tranšama. Prva količina za Hrvatsku trebala bi biti 125.000 doza i namijenjena je za cijepljenje korisnika te zaposlenika domova za starije, kao i za zdravstvene djelatnike. Nakon toga, cijepit će se, i to s dvije doze, stariji od 65 godina te kronični pacijenti, za što će biti nužno dobro organizirati cijepna mjesta. Nacionalni stožer civilne zaštite također je najavio kampanju kako bi građani dobili sve potrebne informacije o dobrobiti cijepljenja, kao i o mogućim nuspojavama.
Prema nekim informacijama, početak kampanje planira se za 21. prosinca, dokad će na snazi bi trenutačne epidemiološke mjere, a prema svemu sudeći, njihovo će se važenje nastaviti. Moguće je i da će se mjere postrožiti, ako do kraja ovog tjedna brojevi oboljelih i hospitaliziranih zbog koronavirusa ne pokažu ozbiljniji trend pada. U Stožeru i Ministarstvu zdravstva drže da je to optimalno, jer će većina ljudi biti kod kuće i vrijeme kratiti televizijskim ili radijskim programom, kao i “konzultacijama” s portalima.
Detaljan plan
No, ono na što još uvijek nema jasnih odgovora u javnosti tiče se detalja plana cijepljenja, s obzirom na to da prvo stiže dosad “najkompliciranije” cjepivo. Za zdravstvene ustanove to ne bi trebao biti veći problem, jer je na jednom mjestu koncentriran veliki broj zdravstvenih djelatnika koji se “međusobno mogu cijepiti”. Međutim, kao “usko grlo” sve se više spominju domovi za starije, u kojima je više od 70 posto korisnika dalo pristanak za cijepljenje. Činjenice govore da domovi nemaju dovoljno zdravstvenih djelatnika koji bi mogli “potrošiti” sve otvorene bočice cjepiva u kratkom roku.
Ovih je dana završeno anketiranje korisnika i zaposlenika domova, tako da se barem okvirno zna koliko je doza potrebno. Zasad taj je interes iskazalo oko 24.000 korisnika i zaposlenika, što znači da za njih treba osigurati 48.000 doza u roku 21 dan, koliki je razmak između dvije doze cjepiva. Bude li cijepljenje u Hrvatskoj počelo 28. prosinca, cijepljeni toga dana steći će puni imunitet 24. siječnja sljedeće godine. Do kraja tjedna trebalo bi se znati koliki je interes zdravstvenih djelatnika za cijepljenje.
Prvi podaci govore da bi to moglo biti oko polovice zaposlenih u javnom sektoru, ili oko 30.000. To znači da bi za njih trebalo osigurati 60.000 doza Pfizerova cjepiva. Prema tom izračunu, nakon cijepljenja onih iz prve planirane grupe od 125.000 pristiglih doza, ostalo bi još oko 15.000 iz prve dostave cjepiva, odnosno dovoljno da se cijepi još 5000 najugroženijih građana.
No, puno više problema moglo bi biti kada stigne sljedeća pošiljka Pfizerova cjepiva, odnosno kad počne realizacija cijepljenja opće populacije starije od 65 godina, koja živi u svojim stanovima i kućama, jer će sigurno trebati više liječnika i medicinskih sestara za provedbu negoli je to uobičajeno u sezoni cijepljenja protiv gripe. Još uvijek postoji dvojba treba li se cijepljenje obaviti isključivo kod liječnika obiteljske medicine, kako to predlaže epidemiolog dr. Bernard Kaić, ili bi se trebao proširiti broj “cjepitelja”, primjerice, na ljekarnike, o čemu također postoje prijedlozi, saznaje Jutarnji list.