Povodom nedavno objavljenih podataka o broju dolazaka i noćenja u Koprivničko-križevačkoj županiji za 2013. godinu, porazgovarali smo s mr. sc. Zdravkom Mihevcom, direktorom Turističkog ureda Turističke zajednice Koprivničko-križevačke županije.
U uvodnom dijelu valja podsjetiti i na objavljene rezultate. Naime, broj dolazaka u našu županiju u odnosu na 2012. godinu povećan je za četiri posto, a broj noćenja umanjen za jedan posto, odnosno ostvareno je ukupno 16.221 dolazaka i 31.549 noćenja.
Prema statistici Hrvatske turističke zajednice, Đurđevac bilježi porast broja dolazaka za 19 posto (7.516 – ukupan broj dolazaka) i noćenja za 17 posto (16.063 – ukupan broj ostvarenih noćenja), što ukazuje na podatak da je u Đurđevcu ostvareno 50,9 posto noćenja od ukupnog broja noćenja ostvarenog u Koprivničko-križevačkoj županiji u 2013. godini.
Križevci su u istom razdoblju zabilježili pad dolazaka turista za 17 posto (1.879 – ukupan broj dolazaka), kao i pad broja noćenja za 23 posto (3.698 – ukupan broj noćenja).
U Koprivnici je pak zabilježen pad broja dolazaka za dva posto (6.503 – ukupan broj dolazaka) i pad broja noćenja za 14 posto (11.092 – ukupan broj noćenja).
Možete li nam prokomentirati navedene rezultate?
– Mene prvenstveno veseli da imamo povećani broj dolazaka, istina da imamo manji broj noćenja, ali svega za jedan posto. Po povećanju broja dolazaka u trendu smo sa stanjem u Hrvatskoj.
Veseli me i to što Đurđevac, sad već tradicionalno, ima visoku stopu rasta. Pošto je prošle godine rast stope bio oko 20 posto, mislio sam da neće biti lako nastaviti taj trend, ali je on, naravno u manjoj mjeri, ipak ostvaren.
Treba svakako reći da, prema podacima Instituta za turizam, preko 90 posto turista kod nas dolazi na jednodnevne izlete. Oni dakle nisu evidentirani i jako ih je teško pobrojati. No to ne znači da se mi ne moramo truditi da produljimo njihov boravak te da je broj noćenja nevažan. Dapače.
Što je s Križevcima i Koprivnicom?
– Što se tiče Križevaca i Koprivnice, stvarno je loše da oni padaju. Mi smo u situaciji da ćemo, dokle god ne budemo imali ponudu koja privlači goste na više dana, imati problema i s dolascima i s brojem noćenja.
U Križevcima je očigledno problem i u hotelskom sadržaju. Prvo, hotel nema veliki broj kreveta, a jedan dio smještajnih kapaciteta je u lošem stanju. Zabrinjavaju me podaci za Koprivnicu, s obzirom na potencijal koji ima kao županijsko središte, njenu veličinu ili snagu gospodarstva.
Mislite li da ova brojka pokazuje i da gosti koji dolaze u Koprivnicu noće u Đurđevcu?
– Očigledno je da ljudi koji dolaze u Koprivnicu noće negdje drugdje. Govorimo o registriranim noćenjima i vidljivo je da gosti koji dođu ovdje, neki od njih noće u Đurđevcu, a neki čak i izvan županije, što definitivno nije dobro.
Koje je rješenje za bolju turističku ponudu?
– Dva su rješenja po pitanju turističke ponude, osmišljavanje i implementacija novih turističkih sadržaja, različitog tipa, koji bi privlačili ljude u našu županiju, kao i poboljšanje kvalitete smještajnih kapaciteta. Naravno da nitko ne dolazi negdje da bi prespavao, ali kad već putuje, bira smještaj koji mu odgovara cijenom i kvalitetom. Kod nas očigledno ima problema oko toga.
Mi smo negdje na sredini ljestvice kontinentalnih turističkih zajednica po broju dolazaka i noćenja turista. Ispred nas su uglavnom oni koji imaju toplice i slične sadržaje gdje dolaze turisti na višednevni boravak, a dolaze i oni sa uputnicama HZZO-a. Dok mi ne budemo imali takve kapacitete, neće biti ni značajnijeg napretka. Ali za to moramo imati investitore, dakle tu su uključene i jedinice lokalne samouprave, stvaranjem povoljnih uvjeta za investitore.
Za turistički razvoj odgovorni su svi subjekti u turističkom sektoru kao i oni čije odluke imaju utjecaj na turizam. Naravno i sustav turističkih zajednica, najviše u pogledu promocije te osmišljavanju nove ponude i sadržaja. Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica bi morali više voditi računa o razvoju turizma na kontinentu, stvarno, a ne samo deklarativno.
Početkom godine ste spomenuli da se planiraju određena ulaganja na Šoderici. Je li i to jedan od segmenata koji će poboljšati turističku ponudu?
– Apsolutno. Kada govorim o povećanju i poboljšanju turističke ponude, onda mislim na sve vrste turističkih ponuda – od vinskih cesta, sportskog turizma, biciklističkih staza do različitih manifestacija. Što se tiče Šoderice, mi smo u Županiji potaknuli inicijativu za njeno uređenje. Konkretno, Turistička zajednica županije je izdvojila 100.000 kuna za uređenje Šoderice. Možemo i s drugih pozicija još sufinancirati neke stvari kroz promidžbu, kroz turističku signalizaciju i sl., tako da taj iznos može biti i veći.
Koji su konkretni planovi vezani za uređenje „podravskog mora”?
– U tom smo projektu partneri s Općinom Legrad. Jasno je da mi kao TZ ne možemo napraviti ništa bez suglasnosti Općine, dakle u velikoj mjeri to što ćemo napraviti zavisi i od njih.
Proteže se pitanje hoće li Šoderica biti ista kao ranije – neće nikada biti ista. Promijenila su se i vremena, ali naša je želja da ona zaživi i to kao izletište na koje će Koprivničanci, ali i šira okolica, te svi oni koji su nekada voljeli ići na Šodericu, rado dolaziti tamo. Nadamo se da će to biti mjesto za obiteljska okupljanja i rekreaciju, za mlade i njihovu zabavu. Ali moramo računati i na turiste izvana i sadržaje koji su u skladu sa sadašnjim vremenom. Nekada je bilo dosta imati kafić, tuš, kupanje i da možeš roštiljati, ali sada se traže i dodatni sadržaji.
Ono što smo mi planirali ove godine, jest uređenje jednog dijela plaže da bude za kupanje, a što podrazumijeva i čišćenje resa i uređenje same plaže. Želja nam je urediti i kamp, sanitarni čvor te sve ono što kampu treba.
Nadamo se da će biti zainteresiranih i za otvaranje dućana te ugostiteljskog objekta, što bi onda omogućilo kvalitetniji boravak na Šoderici. To su planovi za prvu godinu.
Naravno da se neće sve ili mnogo riješiti u jednoj godini, jer je za to potreban višegodišnji angažman, kao i daljnja stalna briga u vezi očuvanja i poboljšanja kvalitete. Ali mora se početi.
Uskrs nam je sve bliže. Možete li nam reći nešto o ovogodišnjim planovima za Pisanice od srca?
– Možda je još rano govoriti o pisanicama, ali imamo neke najave i razgovore. U ovom je trenutku najizglednije da će jedna od pisanica otputovati u Rigu (Latvija), ovogodišnju europsku prijestolnicu kulture. Imamo poziv organizatora, što nam je veliko priznanje stoga što se mnogi bore da uđu u programe europskih prijestolnica kulture. To je velika prilika za promociju jer gradovi koji ponesu tu titulu ostvaruju milijunske posjete iz cijeloga svijeta.
Izrada pisanica će krenuti krajem veljače, jer pisanice na neki način dobivaju i obilježja mjesta u kojima će biti izložene, što znači da se rade specijalno za određenu lokaciju. Imamo vremena, sad su u tijeku razgovori, javljaju se gradovi, pronalazimo modalitete.
Ove godine ćemo opet, već tradicionalno, organizirati i izložbu pisanica u Koprivnici. Biti će i noviteta, a aktivno će se uključiti i određen broj dječjih vrtića te osnovnih škola u programe vezane uz izložbu. Kao partner će se uključiti i tvrtka Hartmann.
Veseli nas što su svi oni prepoznali taj projekt kao nešto što je vrijedno njihovog sudjelovanja. Promocijom tih događanja potruditi ćemo se dovesti turiste iz drugih sredina da posjete izložbu, Koprivnicu i našu županiju.
Koji projekti predstoje županijskom TZ-u?
– Istaknuo bih one koji su nam najbliže. Naime, uskoro će biti promovirana naša prva konjička staza u županiji te projekt „Podravina i Prigorje na dlanu”. To su stvari koje su još prošle godine napravljene, a promocija će biti uskoro.
Možete li nam za kraj reći nešto o najavljenoj reorganizaciji turističkih ustanova u Hrvatskoj. Govori se o ukidanju nekih TZ-a, imate li saznanja što će biti s TZ-om Koprivničko-križevačke županije te lokalnim turističkim zajednicama s područja naše županije?
– Teško je nešto konkretno reći, stoga što je zakon u izradi i ne znam kakav će biti njegov konačan tekst. Ono o čemu se govori u principu se svodi na regionalizaciju, kao uostalom i u drugim djelatnostima, čemu svakodnevno svjedočimo. Nadam se da će biti provedena kvalitetna javna, prije svega stručna rasprava i da će biti omogućen utjecaj na tekst zakona. Slažem se da je potrebno poboljšati efikasnost sustava turističkih zajednica te se s tim u skladu nadam da će je novi zakon poboljšati, a ne da će se dogoditi suprotno.
