Kumulirani financijski rezultat iznosi minus od 44 milijuna kuna. S obzirom da s prihodima koje dobivamo ne možemo pokriti troškove, trend poslovanja i dalje je negativni – ističe S. Sinjeri (SDP)
Prošlo je više od dva mjeseca otkako je, nakon ostavke dr. Petra Stapara, na mjesto sanacijske upraviteljice koprivničke Opće bolnice “Dr. Tomislav Bardek” postavljena dipl. oec. Sandra Sinjeri (SDP).
Kakvo ste stanje zatekli?
U razdoblju od 2012. do 2014. godine, kada je dr. Stapar bio sanacijski upravitelj, a ja njegova zamjenica, smanjili smo ukupno izdatke za četiri posto, povećali smo zdravstvene usluge u specijalističko konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti i dnevnoj bolnici. Točnije, imamo 330 posto više slučajeva u dnevnoj kirurgiji, odnosno dnevnoj bolnici, a za 10 posto smo smanjili broj ležećih bolesnika – stacionarni dio, što je pozitivno s obzirom na Nacionalni plan Ministarstva zdravlja.
Vaši glavni projekti u nadolazećem razdoblju?
Nastavljamo s promjenama poslovnih procesa s ciljem povećanja broja usluga za izvanbolničke pacijente, a rezultat toga je smanjena lista čekanja. Nadalje, s obzirom na novi model ugovaranja, dio prihoda bolnice ovisit će o izvršenju usluga pa nam je cilj, shodno tome, daljnji razvoj dnevnih bolnica, jednodnevne kirurgije – reorganizacija načina rada, povećanje usluga u specijalističko konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti, preusmjeravanje iz akutnog bolničkog liječenja u dnevne bolnice te najveći projekt – izgradnja odjela pedijatrije. Vezano za poboljšanje energetske učinkovitosti, moram naglasiti da smo s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potpisali ugovor o sufinanciranju izmjena dijela stolarije u vrijednosti od 150.000 kuna. Od Fonda smo dobili i odluku kojom nas obavještavaju da je upravni odbor prihvatio naš projekt ugradnje solarnog kolektorskog sustava i za koji se odobravaju sredstva pomoći u visini do 40 posto opravdanih troškova projekta, oko 210.000 kuna. U planu nam je i rekonstrukcija kotlovnice, projekti za uštede na vodi i rasvjeti te nastavak izmjene stolarije.
Građane možda i najviše zanima kada će točno u funkciji biti nova pedijatrija?
Procijenjena vrijednost izgradnje pedijatrije je 20 milijuna kuna, a u ovom trenutku ne znam kada će biti u funkciji. Natječaj za financiranje će se provesti u skorije vrijeme kada ćemo imati i detaljnije informacije oko načina i izvora financiranja. Isto tako, bit će objavljen natječaj za izgradnju.
Bivši ministar zdravlja Rajko Ostojić (SDP) prije nepune dvije godine koprivničkoj bolnici obećao je da će najkasnije za devet mjeseci dobiti magnetnu rezonanciju (MR). To se ni do danas nije dogodilo…
Ministarstvo zdravlja, shodno Nacionalnom planu, izrađuje plan nabavke uređaja – MSCT-a, MR-a, RTG-a kroz određeni vremenski period. Koji od navedenih uređaja ćemo dobiti u ovom trenutku ne znam. Postoje standardi u smislu prostora i kadrova, zatim plan obnavljanja opreme ovisno o starosti postojeće i vjerujemo da će Ministarstvo zdravlja, u skladu s navedenim, odrediti nabavku uređaja kako bi dostupnost bila bolja i učinkovitija.
Kakvo je trenutačno financijsko stanje koprivničke bolnice?
Godinu 2014. bolnica je završila pozitivno, 38,5 milijuna kuna, jer smo dobili sredstva za sanaciju dugova. Međutim, kako negativni financijski rezultat datira još iz 2002. godine i povećavao se niz godina, sadašnji kumulirani financijski rezultat iznosi minus od 44 milijuna kuna. S obzirom da s prihodima koje dobivamo ne možemo pokriti troškove, trend poslovanja i dalje je negativni.
Kakvog utjecaja na poslovanje koprivničke bolnice ima izdvajanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz državne riznice?
HZZO je 1. siječnja 2015. godine izašao iz riznice zato da se novac namijenjen za liječenje pacijenta u tu svrhu i koristi. Time bi i započeo proces uspostave ravnoteže između pacijenata, HZZO-a i pružatelja zdravstvenih usluga. Također, najavljeno je do 17 posto povećanja mjesečnih iznosa za bolnice. Nas je HZZO obavijestio o povećanju tog iznosa, nama konkretno za 13 posto, a naša je obveza opravdati taj iznos kroz fakturiranu realizaciju – izvršenje rada, odnosno pružanje zdravstvene zaštite. To u siječnju nismo uspjeli jer je bilo manje radnih dana zbog blagdana. Vjerujem da ćemo u sljedećim mjesecima uspjeti to nadoknaditi.
‘Komentare po forumima ne želim komentirati’
Sandra Sinjeri, osim što je sanacijska upraviteljica koprivničke bolnice, SDP-ova je i potpredsjednica koprivničkog Gradskog vijeća.
– Istina je da imam puno obveza, ali vrijeme mi je isplanirano te uz dobru organizaciju i podršku obitelji uspijevam uskladiti svoje poslovne obveze i obveze u Gradu – kazala je ona.
Nakon što ju je prije više od dva mjeseca Vlada postavila na čelno mjesto koprivničke bolnice, na internetskim forumima pojavili su se komentari da je to postala zbog političkih, ali i obiteljskih veza sa Zvonimirom Mršićem, šefom Podravkine uprave i bivšim gradonačelnikom.
– Komentare po forumima doista ne bih željela komentirati – istaknula je S. Sinjeri.
Kakav je općenito status koprivničke bolnice? Što za Koprivnicu znače promjene koje zagovara aktualni ministar zdravlja Siniša Varga?
Javno objavljeni podaci o usporedbi bolnica po pokazateljima uspješnosti i kvalitete visoko pozicioniraju našu bolnicu. Uzimajući u obzir set pokazatelja bili smo prva bolnica III. kategorije za 2013. godinu, a usporedba svih kategorija bolnica za razdoblje od siječnja do rujna 2014. godine, za definiranih pet pokazatelja, bili smo šesti od ukupno 28 bolnica. S obzirom da HZZO u novom modelu ugovaranja predviđa da će bolnice moći ostvariti pet posto dodatnog novca kroz ostvarene indikatore učinkovitosti i kvalitete, u ovom trenutku nama to svakako odgovara te ćemo se truditi da budemo još uspješniji. Posljedica navedenih dobrih rezultata je zajednički rad zdravstvenih djelatnika koji se trude biti još učinkovitiji.
Koliko je trenutačno zaposlenih u koprivničkoj bolnici? Koliko je liječnika otišlo iz bolnice posljednjih mjeseci?
U bolnici je s 31. siječnja bilo zaposleno 798 djelatnika, od čega 574 medicinskog, a 224 nemedicinskog osoblja. Dosad je osmero liječnika napustilo bolnicu, s time da ih je šestero otišlo raditi u inozemstvo, jedna je liječnica otišla iz obiteljskih razloga, a jedna specijalizantica u kliniku u Zagreb.
