Zašto je dio poljoprivrednika bio protiv? Nakon dovršetka komasacije i to se dalo očitati: oko 145 hektara ”ničije” bolje reći neobrađivane društvene zemlje, bilo je – uzurpirano i ne plaćajući nikakve doprinosu društvu, dio ljudi koristio se praktički društvenom zemljom i tako stjecao dodatne prihode.
Prva komasacija u koprivničkoj općini završena je u proljeće 1986. godine. No, o toj i drugim komasacijama raspravljalo se i dvije godine kasnije i u međuvremenu. Bilo je i zanimljivih otkrića o tome otkud otpor u Koprivničkim Bregima, dok je otpor u Prekodravlju imao podlogu u protivljenju izgradnje hidroelektrane. Ovo je završna priča dugogodišnjih događanja.
LIPANJ 1986. GODINE – ZAVRŠENA PRVA KOMASACIJA U KOPRIVNIČKOJ OPĆINI
Prevladali početne probleme
Dijelovi teksta objavljenog 3. lipnja 1986. godine:
”Nije bilo lako, ali uspjelo je. To je kratka ocjena prve komasacije provedene u koprivničkoj općini, koja je na katastarskoj općini Koprivnički Bregi započela polovicom 1982. godine, a dovršena ovog proljeća (1986. godine, op.a.) na 2150 hektara. Proljetna sjetva obavljena je na novim parcelama manje-više bez problema, a početni problemi s kojima se suočavala Skupština općine Koprivnica bili su nepotrebni. Čitavo selo bilo je protiv komasacije, događale su se različite neugodnosti, pa i prijetnje. Skupština sudionika komasacije održana u proljeće prošle godine nije izabrala komasacijske organe te je Općinska komasacijska komisija morala imenovati upravu komasacijske gromade i komisiju za procjenu šteta.
Kako su radovi odmicali, tako je bilo sve manje nezadovoljstva, a razriješeni su i neki drugi problemi. Opravdanih nezadovoljstava bilo je oko sporog rješavanja putne mreže, jer su radovi trebali biti završeni do proljetne sjetve. Sada je sve to prošlo i pravo zadovoljstvo može se očekivati kad komasirane površine počnu davati i do 30 posto veće prinose.
Značajni radovi izvedeni su na putnoj i kanalskoj mreži. Kanalska mreža projektirana je u skladu sa suvremenim znanstvenim dostignućima, što će poboljšati poljoprivrednu proizvodnju, a nova puta mreža projektirana je tako da svaka parcela ima vlastiti pristup bez tzv. nužnog prolaza. Glavni putni pravci pošljunčani su kao i pristup do parcela poljskim putevima. Komasacijom se rješavaju i imovinsko-pravni odnosi i problemi staračkih domaćinstava”.
KOLOVOZ 1987. GODINE – KOMASACIJA U PREKODRAVLJU
Otpor zbog neznanja
Godinu dana poslije priča se ponovila u Prekodravlju. O tome govore dijelovi teksta objavljenog 18. kolovoza 1987. godine.
”Kao što se i očekivalo i kao što je najavljivano, postupak za provođenje komasacije u Prekodravlju nailazi na sve veće prepreke, bez obzira na to što je rješenje o komasaciji zasnovano na zakonu i što je tužba mjesnih zajednica Gola, Otočka i Gotalovo protiv rješenja Skupštine općine Koprivnica odbijena na Upravnom sudu SR Hrvatske. Komasacija bi se trebala provesti na 18.587 hektara zemljišta u 10 katastarskih općina. To su Legrad sa 3512 ha, Gotalovo 909, Gola 1965, Novačka 1577, Đelekovec 1573, Drnje 1825, Botovo 329, Torčec 1005, Sigetec 2678 i Hlebine 3034 hektra. Međutim, ni nakon odluke Upravnog suda Hrvatske komasaciji se ne može pristupiti. Prošlog ponedjeljka mjernici su u Goli spriječeni da obave svoj posao, pa su se, iako pod zaštitom milicije, morali vratiti neobavljena posla. Podnesene su i četiri prijave protiv osoba zbog sprečavanja mjernika, odnosno organiziranja otpora”.
Na organizirani razgovor s 15-ak predstavnika društveno-političkog života iz Prekodravlja, došlo je čak 110 Prekodravaca! Najveći kamen smutnje bila je najava izgradnje hidroelektrane Đurđevac s ogromnim akumulacijskim jezerom koje bi uzelo hektre najplodnije zemlje. Istodobno je komasacija u đurđevačkoj općini na 26.785 ketara prolazila manje-više bez problema.
”Dodajmo još i to, jer su građani Koprivnice vidjeli mnoštvo stanovnika Prekodravlja pred zgradom Općinskog sekretarijata unutrašnjih poslova, da je razlog njihova dolaska bio poziv četvorici mještana da daju izjave o sprečavanju mjernika u obavljanju posla. Međutim, izjave su dane, i četvorica mještana su nakon toga mirno otišla kućama. Tako bi se dogodilo i bez masovnog pritiska ostalih sudionika koprivničkog skupa. Očito je da razgovori i razum jedino mogu donijeti konačna rješenja, pa i kompromise ako treba, ali se to nikako ne može u miru postići s pritiscima bilo koje vrste’.
PROSINCA 1988. GODINE – POZNATI SI UČINCI KOMASACIJE U PODRAVINI
Protivnici komasacije uzurpirali zemljište
Učinci komasacije u katastarskoj općini Koprivnički Bregi bili su poznati tek u prosincu 1988. godine, šest i pol godina nakon početka. Dijelovi teksta objavljeni su 5. prosinca 1988. godine.
”Kao i nedavno u Prekodravlju, komasacija u Koprivničkim Bregima počela je odbijanjem bilo kakve suradnje mještana. Odbijanje je išlo čak do fizičkog opiranja i ometanja radnika na terenu. Seoski aktivisti bili su šikanirani, osjetili su to i ‘likovnim intervencijama’ na njihovim kućama, osjetili su to i novinari koji su pisali u prilog komasaciji, pozivima nepoznatih i prijetnjama… (potpisnik je imao to prilike doživjeti osobno, op. a.).
Međutim, rezultati komasacije demantirali su sve skeptike, a naknadno se razotkrilo i zašto su neki tako grčevito branili staro stanje stvari”.
Zanimljivo je da su najbolji rezultati postignuti na najlošijem zemljištu (rudine Sirovine, Glivanjec i Ramakovec), koje su bile više bare nego livade na 300 hektara. Nakon komasacije osvanule su oranične površine s povećanom proizvodnjom od nevjerojatnih 95 posto!
”E, sad, zašto je dio poljoprivrednika bio protiv? Nakon dovršetka komasacije i to se da očitati: oko 145 hektara ‘ničije zemlje’, bolje reći neobrađivane društvene zemlje, bilo je – uzurpirano i ne plaćajući nikakve doprinosu društvu, dio ljudi koristio se praktički društvenom zemljom i tako stjecao dodatne prihode. Normalno da im se kosa dizala u zrak od samog spomena riječi komasacija. Podravka je prije komasacije imala evidentirano 130 hektara, u toku komasacije kupila je 60 hektara, a valja reći da je jednako kao i svi sudionici komasacije gubila sedam posto od zemljišta što se daje za zajedničke potrebe i urbano uređenje sela, a sada, nakon komasacije ima – 335 hektara! Pogađate, razlika od 145 hektara je napušteno društveno zemljište
koje je netko obrađivao. Knjižnih uzurpacija nije bilo, ali stvarnih jest”.
Svi prigovori (203) i žalbe (24) su uvaženi, prije komasacije bilo je 8007 parcela, nakon 2235, prije 6,5 km šljunčanih puteva, poslije 18,5 km, a uređeno je i 68 km poljskih puteva i isto toliko kilometara kanalske mreže.
I to je bila prava istina o prvoj podravskoj komasaciji. Za filmski scenarij.
Tekst i foto Ivo Čičin-Mašansker