Knjižnica 1991. dobiva ime po poznatom književniku Franu Galoviću i postaje samostalna ustanova.
Povodom obilježavanja 170. obljetnice prve čitaonice u Koprivnici (1846.- 2016.) s jedne strane i promišljanja kakva bi buduća knjižnica trebala biti prema željama i potrebama građana u anketi U novoj zgradi gradske knjižnice želim…, Knjižnica i čitaonica Fran Galović u svojim je izlozima upriličila izložbu kojom daje presjek djelovanja knjižnice u Koprivnici od ilirskog doba pa sve do danas.
Najranija povijest koprivničke knjižnice i čitaonica mogla se većim dijelom iščitati iz novinskih članaka pa je tako u Novinama Horvatsko-slavonsko-dalmatinskim 25. studenoga 1846. objavljen dopis u kojem se navodi kako je održan sastanak o potrebi osnivanja prvog kasina (čitaonice) u Koprivnici. On glasi: „Upravo danas imali su ovdašnji domorodci sastanak, gde su se razgovarali, kako bi osnovati kazino, gde bi priliku imali sastajat se, i većat i razgovarat se o promicanju narodnih naših stvari.“ Prema istom izvoru, čitaonica je s radom počela u ožujku 1847. godine. Na izložbi možemo vidjeti koji su poznati građani Koprivnice bili prvi članovi čitaonice te koji građani su bili zaslužni za njezino pokretanje.
Nadalje, izložba donosi kronološki redosljed otvaranja čitaonica, njihovih preimenovanja i objedinjavanja pa tako vidimo da se početkom 20. stoljeća prvi put spominje potreba za osnivanjem javnih knjižnica na inicijativu mlade hrvatske inteligencije, odnosno koprivničkih studenata. U studenome 1945. osnovana je gradska knjižnica u Domoljubu, a proračunska ustanova postaje 1953. godine. Od 1981. godine konačno dobiva vlastitu zgradu na današnjem Zrinskom trgu 6.
Knjižnica 1991. dobiva ime po poznatom književniku Franu Galoviću i postaje samostalna ustanova. U posljednjih desetak godina pokrenula je niz različitih programa, ostvarila brojne projekte, uvela nove usluge te dobila niz domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja – sve to kronološki možete vidjeti na izložbi, a detaljnije na web stranicama Knjižnice . Danas je zgrada u kojoj djeluje od 1981. godine postala pretijesna za poslovanje moderne knjižnice, njene zbirke a naročito korisnike, pa je potreba za novim i većim prostorom sve izraženija. Prepoznali su je kako građani tako i osnivači pa možemo reći da se novija povijest Knjižnice počela pisati od srpnja ove godine, kada je Knjižnici, dodijeljena lokacija za izgradnju nove zgrade u ulici Đure Estera u Koprivnici.
S poviješću koprivničke knjižnice, kroz izložbu u knjižničnim izlozima paralelno se gleda u njezinu potencijalnu budućnost u čijoj su kreaciji sudjelovali njeni korisnici svih dobnih skupina, koji su vrlo jasno izrazili svoje želje i potrebe za novom knjižnicom.
