Inicijativa Glas poduzetnika iza koje, kako kažu, stoji 60.000 poduzetnika, nije zadovoljna Vladinim mjerama te i dalje inzistiraju na otpisu, a ne samo odgodi dugova jer male tvrtke posluju iz mjeseca u mjesec i nemaju rezerve s kojima će pokriti dugove.
Kako bismo provjerili kakva je donekle situacija, odnosno kakva su razmišljanja u vezi spomenutih mjera na našem području, kontaktirali smo Sanju Pernjak, vlasnicu Papirusa, računovodstvenog ureda iz Koprivnice, kojoj su se ovih dana javili mnogi poduzetnici kako bi im pomogla u pripremi dokumentacije, odnosno obrazaca, koje istovremeno priprema i za sebe, s obzirom na činjenicu da je i sama privatnik.
Upravo zato što je jedna od ljudi čiji posao se bavi pripremom papirologije i svim zavrzlamama istih, pitali smo ju kako ona gleda na mjere koje je donijela Vlada.
– Jedino dobro kod ovih mjera je da su stvarno pravovremeno donesene, međutim kod realizacije uočava se niz problema. Jedan od njih je postupak provedbe u kojem država pokazuje svu svoju birokratsku inertnost, poduzetniku je pripremljen niz obrazaca kao i uvjeta koje mora zadovoljiti da bi ostvario pravo na njih. To je vrlo složena križaljka u kojoj se i sam donositelj mjera teško snalazi. Nevjerojatno je zapravo kojom brzinom je državni aparat uspio osmisliti tako kompliciran postupak. Tako na primjer nakon najave potpredsjednika Vlade da će postupak maksimalno pojednostaviti, da će se uvažavati izjava o smanjenju prometa, kad je paket mjera donesen, za tu istu stvar osmišljene su tablice usporedbe prometa s istim razdobljem prošle godine koju poduzetnik treba ispuniti, a pojedini poduzetnici su recimo tek počinjali s radom početkom prošle godine i sada su npr. u samom uzletu, međutim zbog pandemije im je onemogućeno daljnje poslovanje, takav poduzetnik ne može nikako dokazati pad prometa usporedbom s prošlom godinom i nije u mogućnosti niti prijaviti se na mjeru do primjerice svibnja ili lipnja kada će pad prometa biti evidentan. Kao da nije samo po sebi razumljivo, ako je donesena mjera o zatvaranju ili skraćenom radnom vremenu, da će se promet smanjiti? Naravno da postoje tvrtke čije poslovanje neće toliko stradati i čije poslovanje neće biti ugroženo, zašto Vlada smatra, a postupak je pretpostavljam osmišljen da se takve tvrtke ne bi okoristile mjerama, da će se one uopće prijaviti? To u stvari govori o statusu poduzetnika naspram države, provodi se načelo presumpcije krivnje, umjesto presumpcije nevinosti. Veći problem je što su mjere u dobroj mjeri promašene. Tako je iznos potpore za zadržavanje radnika premali i uvjeti ostvarivanja toga prava su takvi da će se dobar dio poduzetnika odlučiti na otpuštanje svojih radnika, a upravo je to ključna mjera koja nije smjela zakazati – govori Sanja Pernjak.
Što je s malim tvrtkama poput frizerskih salona, ugostitelja i samostalnih zanimanja koji su morali potpuno prekinuti svoje poslovanje? Zanimalo nas je kako koprivnička poduzetnica gleda na njihovu situaciju.
– Nema univerzalnog recepta, odgovor je svakako da moraju brzo reagirati. Ako su samozaposleni prednost je što će se u periodu krize odreći samo vlastitog dohotka, troškove koje će u međuvremenu snositi neće biti toliki da ne bi mogli ponovno pokrenuti posao. Oni sa zaposlenicima su u velikim problemima, trenutno im se ne može dati dovoljno koristan savjet. Kako sada stvari stoje, država je procijenila kako oni nisu perspektivni poslodavci – kaže Pernjak.
Postavlja se pitanje kome će uopće ove mjere pomoći, a Sanja Pernjak smatra da one mogu pomoći jedino tvrtkama koje nisu u potpunosti prestale sa svojim radom.
– Onim tvrtkama koje imaju smanjeno poslovanje, pa će im tako ove mjere nadoknaditi izostanak djela prometa da mogu i dalje zadržati isti broj radnika i koliko toliko likvidnost. Tvrtka koja je morala zatvoriti svoja vrata ne ostvaruje promet, dakle da bi zadržala radnike netko joj u stopostotnom bruto iznosu treba pokriti radničke plaće, nema drugog načina. Takvoj tvrtki mjere neće biti od velike koristi. Našli smo se u situaciji kad je država zbog epidemije proglasila kolektivno bolovanje, zar ne? Pa zašto nam onda ne plati to bolovanje? – pita se poduzetnica Pernjak.
Već smo spomenuli ispunjavanje obrazaca i zavrzlame oko istog, a što to jedan poduzetnik uopće sve mora napraviti kako bi omogućio svoje pravo na određenu mjeru i koji su troškovi da bi ih ostvario, pitali smo Sanju.
– Za početak, poduzetnik ne smije imati duga s osnove javnih davanja većih od 200 kuna na dan podnošenja Zahtjeva, drugi uvjet jest da može evidentno dokazati pad prihoda, uspoređujući svoje poslovanje prvih tri mjeseca ove godine s poslovanjem istog razdoblja prethodne 2019. godine, te ga prikazati u tabeli koja se prilaže uz zahtjev, kao i projekciju za sljedeće tromjesečje – objašnjava Pernjak.
Ako je poduzetnik odlučio zadržati isti broj radnika koje je imao u trenutku kulminacije epidemije u našoj državi i zadovoljava ova dva prethodno navedena uvjeta poduzetnik se može registrirati na www.mjere.hr te ispuniti Zahtjev za potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim COVID-19.
– Uz zahtjev, poduzetnik treba priložiti tablicu s popisom radnika za koje se traži potpora, tablicu usporedbe prihoda, koju sam ranije objasnila, i treba priložiti Izjavu o točnosti podataka i razloga za korištenje potpore. Ovaj Zahtjev šalje se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje te uz uvjet da je poslodavac zadovoljio uvjete i zahtjev mu bude odobren, poduzetnik će za svakog radnika primiti 3.250 kuna potpore, dok razliku plaće iznad ovog iznosa mora snositi sam poduzetnik, i naravno plaćanje svih obveznih doprinosa po svakom zaposlenom zadržanom radniku – dalje objašnjava Sanja Pernjak te napominje kako Vlada nije propisala nikakva oslobođenja od plaćanja obveznih poreza i doprinosa već samo odgode plaćanja.
– Međutim i za to je poduzetnik dužan putem aplikacije e-porezne predati zahtjev za odgodom plaćanja uslijed nastupa posebnih okolnosti s istim prilozima i dokazima pada prometa unaprijed opisanih te u slučaju da nije zadovoljio bilo koji od zadanih uvjeta moguće je da mu je Zahtjev odbijen i takav poduzetnik ne može koristiti mjere odgode plaćanja javnih davanja – govori nam.
– Prolongiranje obaveza plaćanja poreza i doprinosa ne oslobađa niti jednog poduzetnika obveze plaćanja svih obveza kao i u uvjetima normalnog zdravog poslovanja, a to je upravo ono što smo očekivali od Vlade da će propisati ovim mjerama. Vlada nam nije dala ovim mjerama ništa. Radnike koje zadržavamo na radnom mjestu subvencionira sa 3.250 kuna, a da je poslodavac takvog radnika poslao na Zavod za zapošljavanje iz gospodarskih razloga, i da je taj isti radnik imao npr. bruto plaću 6.000 kuna, Zavod za zapošljavanje bi mu plaćao tri mjeseca iznos od 3.600 kuna, dok je ovom mjerom zadržavanja radnih mjesta sav teret prebačen na Poduzetnike koji bi to trebali u budućim neizglednim razdobljima poslovanja tek zaraditi – zaključuje Sanja Pernjak, istovremeno dajući do znanja koliko u svim ovim mjerama, kao i mnogi drugi poduzetnici, ne vidi rješenje problema.
Postavlja se pitanje kako, na koje načine bi se ove mjere mogle ipak poboljšati, što bi se moglo promijeniti.
– Pojednostavljenje postupka, prvenstveno. Imam nekoliko prijedloga, svim mikro i malim poduzetnicima, obrtnicima, slobodnim zanimanjima, OPG-ovima, Vlada je trebala automatikom otpisati obveze s osnove javnih davanja prema porezu na dobit, porezu na dohodak od obrta i slobodnih zanimanja, jer zbog navedene situacije nerealno je očekivati ostvarenu dobit ili dohodak, a ovim obvezama plaćanja kreditira se unaprijed državni proračun za nešto što je upitno hoće li se uopće ostvariti po isteku ove godine. Potpore za plaće trebaju biti najmanje u visini 80 posto bruto plaće radnika uz uvjet odgode plaćanja obveznih doprinosa do završetka krize. Kredite koje reklamira Vlada trebalo je ponuditi poduzetnicima bez kamatnih stopa i to posebno mikro, malim poduzetnicima i obrtnicima bez obzira kojom djelatnošću se bave – kaže koprivnička privatnica, vlasnica Papirusa, računovodstvenog ureda iz Koprivnice.
Naravno, bilo bi glupo da našu sugovornicu ne priupitamo što ona misli, u kojem smjeru će se kretati gospodarstvo u Hrvatskoj.
– Da se slikovito izrazim, kotač je u mnogim djelatnostima zaustavljen, a nema gospodarskog sektora u kojem se to usporavanje neće osjetiti. Trebat će dosta vremena da se vrati dinamika poslovanja od prije pandemije u cijelom svijetu. Mislim da se hrvatsko gospodarstvo još uvijek nije spremno samo izboriti s ovom krizom, stoga je vrlo velika odgovornost Vlade da pametnom politikom pomogne svojim poduzetnicima posebno mikro i malim – kaže Sanja Pernjak te za kraj napominje kako se i sama boji za poslovanje svog poduzeća.
– Naravno, situacija u kojoj se nalazimo je noćna mora svakog poduzetnika. To je ujedno i vrijeme izazova, vjerujem da ću se znati nositi s njim. Moja tvrtka će opstati, u to sam uvjerena. Međutim, u kojem obimu i s kojim klijentima, to je već drugo pitanje – kaže.
