Ispričao nam je da je oduvijek zastupao taj stav i iznio ga svojoj partnerici, no ni ona, a ni ostali bliski ljudi na to nisu ozbiljno reagirali jer su mislili da se šali.
Opće je poznato i tradicijski uvriježeno da žene nakon udaje mijenjaju prezime i dodaju suprugovo. Neke pak zadrže svoje prezime te dodaju i novo, a jedan od najpoznatijih primjera je književnica Ivana Brlić–Mažuranić, a u novije vrijeme predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.
No sve češće, iako ne prečesto, ipak se događa da i muškarci dodaju ženino prezime. Napoznatiji po tom pitanju je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, koji je svojem prezimenu dodao i ženino.
Za sada je to još uvijek tabu tema i velik broj muškaraca ne bi ni pod razno poduzeo takav korak.
U Državnom zavodu za statistiku za sada ne raspolažu podacima o broju uzimanja prezimena, no vjerojatno će uskoro početi voditi i tu evidenciju.
Novinar Sergej Novosel Vučković iz Križevaca, jedan je od onih muškaraca koji se unatoč zadirkivanju okoline odvažio na ovaj potez, pa sada ima dva prezimena – svoje i ženino.
– Oko uzimanja ženinog prezimena nije bilo dvojbe. Smatrao sam da je korektno da i ja nosim njeno, kad već ona uzima moje, odnosno, da kao bračni partneri budemo i po tome jednaki, jer ako se njoj vidi da pripada meni, onda u tom smislu i ja pripadam njoj i neka se to onda i formalno vidi – objasnio nam je on.
Ispričao nam je da je oduvijek zastupao taj stav i iznio ga svojoj partnerici, no ni ona, a ni ostali bliski ljudi na to nisu ozbiljno reagirali jer su mislili da se šali.
– Dotad se s takvim slučajem nisu susretali, jer uzimanje ženskog prezimena doživljava se u našoj široj sredini i okolini kao nekim priznanjem njegova poraza, dokazom da ga je žena pokorila, da je postao papučar pod njenim skutama. U našoj bližoj sredini, srećom, takvih predrasuda nije bilo i prepustili su mi da radim kako me volja – kaže Sergej.
Kod matičara u Križevcima, kaže da također nije bilo problema, tek onih oko redoslijeda.
– Nismo znali da zakon dozvoljava da supružnikovo prezime možeš staviti i na prvo mjesto, a tek onda svoje, dakle možeš mijenjati, sveukupno su četiri kombinacije. Zajedno smo se odlučili na onu uobičajenu – prvo svoje rođeno i kao dodatak supružnikovo – objašnjava Sergej.
Na radnom mjestu u Zagrebu je, kaže, bilo i zadirkivanja.
– Zadirkivanja ima, no reklo bi se, simpatičnih – da me žena osvojila, da zašto tako, a kako se ona preziva i tome slično, što također proizlazi iz tog generalnog stava da je ‘nenormalno’ da muž nosi i ženino prezime. Dan danas još ima izraza čuđenja gdje god dođem, a pogotovo kad smo zajedno pa ispada smiješno, no, zapravo je svima, čini mi se, to nekako na kraju i simpatično, nakon što im objasnim da je to dokaz naše povezanosti – kazuje on.
No, nenadan se problem ipak pojavio, gdje drugdje, nego u birokraciji.
– Kad smo kod matičara prijavljivali svoju curicu, istaknuli smo kako želimo da se zove Lota Novosel, ali to nije prihvaćeno, s objašnjenjem da nijedno od nas nije samo Novosel pa tako ne može biti ni dijete. Zato je ona sad Lota Novosel Vučković, s tendencijom da, kad se uda, dobije i treće prezime – smije se Sergej.
A koliko će se muškaraca u budućnosti odvažiti na ovakav potez i početi unositi promjene u društvo, slijedi tek vidjeti. Tko zna, možda ovaj primjer za nekoliko godina postane uobičajena praksa.
