Mladi se premalo kreću, previše sjede, svakamo ih vozimo, a spuštena stopala s vremenom mogu utjecati na kralježnicu, dolazi do nepravilnog držanja, skolioze i drugih kroničnih bolesti mišićnog sustava – kaže Draženka Vadla.
Tijekom četiri školske godine, od 2012. do 2015. godine, Zavod za javno zdravstvo Koprivičko-križevačke županije skrbio je za 60.631 školske djece i mladeži.
– U četiri godine izgubili smo čak 708 učenika, što su 24 razreda. Jedan dio spada pod pad nataliteta, a velik dio je preselio u drugu državu – kazala je dr. Draženka Vadla, ravnateljica županijskog HZJZ-a.
Na sistematskim pregledima školaraca na prvom mjestu vodećih oboljenja kod učenika osnovnih škola bio je zubni karijes, koji je otkriven kod čak 33 posto.
– Trećina učenika ima ovaj zdravstveni problem, što nalaže ozbiljan pristup njegovom rješavanju. Potrebna je dobra oralna higijena, pravilna prehrana te redoviti stomatološki pregledi – kaže ravnateljica.
Ogroman problem i kod osnovnoškolaca i srednjoškolaca su spuštena stopala. Kod osnovaca to je drugo po redu oboljenje i
ima ga 31 posto učenika, dok je u srednjoj školi na prvom mjestu, gdje čak 38,5 posto učenika ima takvu dijagnozu.
– Radi se o značajnom medicinskom problemu. Mladi se premalo kreću, previše sjede, svakamo ih vozimo, a taj poremećaj s vremenom može utjecati na kralježnicu, dolazi do nepravilnog držanja, skolioze i drugih kroničnih bolesti mišićnog sustava – kaže Vadla.
Na trećem mjestu kod osnovaca su problemi s vidom te govorni poremećaji, bolesti kože,a slijede bronhitis, astma i bolesti pluća.
Kod srednjoškolaca, treći po redu također su problemi s vidom (15 posto), a slijedi karijes s 12,5 posto oboljelih, što pokazuje da stariji učenici više vode računa o svom oralnom zdravlju.
– Kod svih školaraca posljednjih godina zamijećen je stalan porast učenika s prekomjernom tjelesnom težinom. Ima i sve više pretilih, do čega zasigurno dovode nepravilna iskrana i premalo kretanja, a što dovodi do raznih drugih bolesti i poremećaja – objašnjava D. Vadla.
Dodaje da sva oboljenja kod mladih kasnije mogu dovesti do težih poremećaja koji slabe kvalitetu života, povećavaju zdravstvenu potrošnju i socijalne potrebe te je nužna prevencija i mijenjanje loših životnih navika.
