Hrvatska ima 428 općina i 127 gradova, dakle 555 načelnika ili gradonačelnika, na tisuće pročelnika i službenika, stotine komunalnih redara… Na tome tragu, postojeći teritorijalni ustroj ne omogućava njezin razvoj, jer prema nekim izračunima, toliki broj općina i gradova, nepobitno, nije održiv i pretežak je teret za državni proračun i one koji ih održavaju, a to su, prije svega, građani.
Stoga je reforma lokalne samouprave dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. te je na 136. sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojena Odluka o kriterijima za dodjelu pomoći na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno, odnosno stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave.
Time se, naime, želi uspostaviti kvalitetan i učinkovit sustav lokalne i regionalne samouprave povezivanjem općina radi uspostave učinkovitog, kvalitetnog i transparentnog pružanja usluga građanima, kako bi oni imali jednake mogućnosti zadovoljiti svoje potrebe i interese, bez obzira gdje žive.
Vlada je već lani osigurala 100 milijuna kuna za potpore onima koji se odluče spojiti, a isti je iznos osiguran i u ovoj godini. Želja je u četiri godine ukinuti 85 općina ili funkcionalno spojiti njih 171.
Hoće li planirane pomoći države potaknuti općinske načelnike kako bi svojim vijećima predložili dobrovoljno funkcionalno ili stvarno spajanje, odnosno pripajanje s drugom općinom ili općinama, pitali smo pojedine načelnike općina u našoj županiji.
Načelnik Kalinovca, Darko Sobota, mišljenja je da svaka jedinica lokalne samouprave mora sama procijeniti hoće li se odlučiti na dobrovoljno funkcionalno spajanje ili za stvarno spajanje s nekom drugom jedinicom lokalne samouprave.
– Vlada nije donijela odluku da se nešto mora, to je na svima nama. Nemam ništa protiv, dapače. Prije svega, ima prostora u uštedi da se općine spoje. Bilo da se to radi preko komunalnih poduzeća ili, konkretno, predškolskog odgoja, pa i jedinstvenog upravnog odjela. Dakle, može biti po jedan pročelnik za nekoliko općina. U našoj općini imamo nekoliko momenata gdje smo napravili korak naprijed. Konkretno, s općinom Kloštar Podravski imamo sporazum glede njihovog komunalnog društva – kazao je Sobota.
Zdravko Ivančan, načelnik Molvi, kazao je da, ako im se neka općina želi pripojiti, oni to podržavaju.
– Mi smo za. Svi znamo kako je nekad bilo, bili smo pod Đurđevcom, svi smo težili osamostaljenju. Znači, da si sami vodimo općine i razvijamo se. I to se vidi, u zadnjih 30-ak godina općina Molve je neprepoznatljiva u odnosu kako je nekad bila, bez obzira na sav razvoj. Svaka općina je nešto napravila, razvila se. Mi svi hoćemo samostalnost, samo nam država treba dati više novci – rekao je Ivančan.
Načelnik Kloštra Podravskog, Siniša Pavlović, kazao je kako model funkcionalnog spajanja primjenjuju u praksi.
– Dakle, provodimo putem Turističke zajednice Dravski Peski koja obuhvaća četiri općine: Ferdinandovac, Kalinovac, Kloštar Podravski i Podravske Sesvete. Isto tako, osnovana je razvojna agencija za četiri općine, surađujemo na poslovima kao što je komunalni red, s općinom Kalinovac dijelimo reciklažno dvorište – kazao je.
Mirko Perok, načelnik Općine Virje, smatra da su velika i stabilna općina te nemaju interes za spajanjem.
– Do svake je općine da procijeni što je najbolje za nju. Mislim da već ima općina u Podravini koje se funkcionalno spajaju vezano uz pročelnike i to je dobar put za početak – mišljenja je.
O spajanju s nekom od općina ozbiljno bi razmišljali da je došlo do njihove želje za spajanjem s općinom Virje.
– S obzirom na pogodnosti koje se mogu iskoristiti po spajanju, a koje se mogu dobiti po javnim pozivima, naravno da bismo ozbiljnije razmišljali o spajanju kada bi se netko želio pripojiti nama – napominje, a s obzirom na veličinu općine i brojne projekte koje provode, nemaju potrebu za funkcionalnim spajanjem općina. No u budućnosti se nazire mogućnost ulaska određenih općina u vlasništvo komunalnog poduzeća Općine Virje, kaže Perok.
Ističe i kako je zadnjih 30-ak godina zabilježen veliki razvoj općina u Podravini.
– Mi imamo loša iskustva vezana uz vremena kad smo bili velika općina Đurđevac, pogotovo što se tiče izgradnje infrastrukture, a kako su nastale nove općine, dogodilo se da je svaka općina na području središnje Podravine napravila velik pomak u izgradnji infrastrukture i uređenju mjesta – naglasio je i kazao da se boje nazadovanja u slučaju spajanja općina.
Načelnik Općine Ferdinandovac, Vjekoslav Maletić, dobrovoljno spajanje općina smatra dobrim, pri čemu se proces odvija sporazumno među lokalnim jedinicama.
– Imamo zajedničkog komunalnog redara, 10 općina je osnovalo Dravacom, već smo se i mi sami prije Vladinih mjera krenuli udruživati. Pozdravljam udruživanje oko zajedničkih službi, a za spajanje općina smatram da još nije sazrjelo vrijeme, jer ide novo programsko razdoblje Europske unije, gdje nam je na raspolaganju priličan iznos novaca. Obično su projekti koji se prijavljuju ograničeni na jedan po općini i onda je svrsishodnije da svaka općina prijavi po jedan projekt, a ne njih tri ili četiri jedan – kaže Maletić.
Zdravko Brljek, načelnik Novigrada Podravskog, kazuje kako postoji interes za funkcionalnim spajanjem.
– Što se tiče funkcionalnog spajanja, nešto i prednjačimo, jer već nekoliko godina općine Novigrad Podravski, Đelekovec i Hlebine imaju zajedničkog pročelnika, a otprilike zadnjih godinu i pol Hlebine i Novigrad Podravski zajedničkog poljoprivrednog komunalnog redara, odnosno redaricu. Nastavno tome, upravo smo dali i zahtjev za refundaciju nekih sredstava i dobili 49 tisuća kuna za dio plaća pročelnika. Nekako smo i pioniri u tome na našem prostoru, a koliko shvaćam Ministarstvo pozdravlja funkcionalno spajanje – rekao je.
Što se tiče teritorijalnog spajanja, smatra da bi prije svega trebao biti održan referendum onih koji bi se spajali, ali i referendum usmjeren prema građanima i njihovim željama, jer ipak se radi o lokalnoj, mjesnoj samoupravi.
– Po meni to nije loša ideja, ali opet me brine administracija, treba napraviti poteze da sve to funkcionira, da što manje košta, da ljudi imaju koristi od toga i da lokalna samouprava bude u službi građana – zaključio je Brljek.
Zoran Vrabelj, načelnik Općine Koprivnički Ivanec, također smatra da je potrebnije funkcionalno spajanje.
– Da se netko tko nema računovodstvo spoji s općinom koja to ima, pa da imaju zajednički računovodstveni servis, zajedničke pročelnike. Svi mi želimo voditi svoju politiku, a ne da netko drugi odlučuje o nama i zato nema interesa za teritorijalnim spajanjem. Što se tiče samih politika u općinama, svi bismo htjeli svoju politiku, ulaganja, svoje interese provoditi sami – kaže Vrabelj koji smatra da je teritorijalno spajanje općina teška tematika koja se ne može dogoditi preko noći i za koju je potrebna dubinska analiza.
– U ovom trenutku smatram da bi se općine, koje imaju dva zaposlena i načelnika te proračun od milijun kuna, trebale spojiti. No one općine koje su financijski stabilne i imaju svoje prihode, njih bi se trebalo ostaviti da tako i funkcioniraju – napomenuo je.
Vrabelj otkriva kako općina Koprivnički Ivanec u ovim trenucima odrađuje sastanke s okolnim općinama na temu funkcionalnog spajanja, no tek kada, i ako se nešto dogovore, javnost će sve znati.
Načelnik Općine Legrad, Ivan Sabolić, pozdravlja reformu lokalne samouprave.
– Ipak, problem je da nismo usvojili kriterije koliko bi općina trebala imati najmanje stanovnika ili koliko bi trebala biti najmanja površina općine, a naravno trebali bismo utvrditi i iznimke. Tako bi općine znale da bi mogle biti ukinute, pa bi se dobrovoljno same spajale. Ovako bez sankcija, a opet s premalo benefita rijetke su općine koje bi se dobrovoljno spajale – kaže.
Što se tiče Legrada, smatra da su sve okolne općine manje proračunom, stanovništvom ili površinom.
– Stoga bi prema svim parametrima Legrad trebao ostati središte. Ne podržavam spajanje s Koprivnicom kao velikim sjedištem, jer se takav prije 40 godina pokazao nefunkcionalan i zaustavio bi razvoj sadašnjih općina. Moje je mišljenje, kao politologa, a ne kao načelnika, da bi svaka općina trebala imati najmanje 5000 stanovnika ili 100 km2 površine, jer je to optimalna razina kada bi sve naše institucije i ustanove kao što su vrtići, komunalna poduzeća, knjižnice… imale smisla – mišljenja je Sabolić.
Ivan Derdić, načelnik Općine Peteranec, kazao je kako interes postoji u segmentu funkcionalnog spajanja putem zajedničkog službenika, upravnog odjela ili službe i trgovačkog društva ili ustanove.
– Po primitku mišljenja nadležnog ministarstva na postavljene upite, poslat ćemo, vjerujem, zahtjev za funkcionalnim spajanjem po nekom od spomenutih modela suradnje. Opće je poznato da velik broj općina u praksi surađuje na poslovima kao što su predškolski odgoj, komunalni red ili putem trgovačkog društva i funkcionalno spajanje u spomenutim područjima, vjerujem da će s financijskog aspekta biti dobrodošlo i financijsko rasterećenje za jedinice lokalne samouprave. S druge strane, samoukidanje općina ne vjerujem da će zaživjeti u velikom postotku u Hrvatskoj, a uopće u Koprivničko-križevačkoj županiji, uzmemo li u obzir da su općine s područja naše županije ekonomski samoodržive – smatra Derdić.
Ideju za spajanjem općina Petar Dombaj, načelnik Općine Drnje ne smatra lošom.
– U Hrvatskoj se nikada ne bude ostvarila, jer ni jedan kolega načelnik neće pristati na gubitak funkcije. Onaj koji radi tek toliko da postoji, da samo prima plaću, u redu je da se pripoji nekom drugom. Oni koji rade svoj posao kvalitetno i trude se, dokazali su da su tu s razlogom. Samo da na kraju ne bude politički kriterij kod spajanja. Na drugim će se izborima vidjeti da je sve manje ljudi koji se žele baviti politikom na lokalnoj razini i moglo bi se dogoditi da ne bude kandidata za načelnike. Trend je da je sve manje ljudi koji se žele kandidirati, možda je tu prostor da se takve općine, koje neće imati kandidate, spoje jedna s drugom. S druge strane, funkcionalno spajanje je super stvar i gdje god postoji mogućnost da se ne ruši kvaliteta posla, a da se može iskoristiti ljudski faktor iz neke druge općine, to treba učiniti – kazao je Dombaj.
Stjepan Milinković, načelnik Općine Gola, je protiv spajanja, osim onog funkcionalnog koji prakticiraju već godinama.
– Imamo zajednički dječji vrtić s Đelekovcem, Koprivničkim Ivancem i Koprivničkim Bregima, što se pokazalo učinkovitim. Dobro poznam situaciju ovdje, u Koprivničko-križevačkoj županiji ni jedna općina nije za to. Gola ima specifičan zemljopisni položaj, dakle nismo po tom pitanju ni atraktivni, jer smo izolirani, u slijepom smo crijevu i dobro živimo. Zaokružili smo priču, imamo jake gospodarske subjekte, poljoprivredno smo jaki, dobra smo sredina, a niti bi puk to prihvatio. Bilo što pomjerati, bilo bi suludo – poručio je Milinković.
