Kardiovaskularne bolesti vodeći su javnozdravstveni problem u Koprivničko-križevačkoj županiji, i kao i u cijeloj zemlji, najčešći uzrok smrti, dok je karcinom na drugom mjestu.
Oboljelih ima jako puno, uglavnom je u pitanju starija populacija, no u zadnje vrijeme sve je više mladih ljudi sa srčanim problemima.
Prema posljednjim dostupnim podacima županijskog Zavoda za javno zdravstvo, na području Koprivničko-križevačke županije u 2017. godini život je zbog bolesti cirkulacijskog sustava izgubilo čak 740 ljudi, od toga 319 muškaraca i 421 žena.
– Dosta mladih ljudi je hospitalizirano kod nas zbog akutnih srčanih bolesti, radi se o srčanom udaru ili infarktu srca. To je uzrokovano načinom života, stresom i lošim načinom prehrane o kojem stalno govorimo i pokušavamo osvijestiti ljude o potrebi promjene načina života – rekla nam je voditeljica Odjela kardiologije u koprivničkoj Općoj bolnici, dr. med., subspec. kardiologije Željka Bakliža.
Srčani udar javlja se iznenada, a simptomi su svima dobro poznati.
– Intenzivna bol u prsnom košu koja se širi u oba ramena, u lijevu i desnu ruku, čak i u vrat. Tada nema nikakve značajnije pomoći, osim da se nazove Hitna. Nemojte se sami voziti ni da vas vozi susjed ili član obitelji jer se mogu dogoditi jako ružne stvari, a ni susjed ni nitko drugi vam neće pomoći bolje od educiranog osoblja hitne pomoći. Uvijek zovite isključivo njih na broj 194 – apelira doktorica Bakliža.
Zanimljivo je da srčani udar najčešće pogađa muškarce i to već od 40 godina te starije, dok su žene ugroženije tek iznad 65. godine, odnosno dok uđu u menopauzu.
– One su zaštićene svojim spolnim hormonima od srčanih udara, iako, naravno, uvijek ima iznimaka, naročito kod pušačica kojima se može dogoditi da završe kod nas na odjelu s teškim srčanim udarom i u ranijoj dobi, oko 50. godine otprilike, a možda i ranije – kazuje nam doktorica.
Srčani udari najčešće se najčešće događaju upravo u ovo razdoblje, u zimskim mjesecima i u rano proljeće.
– U prosincu nije bilo dana da nismo primili jednog ili dva pacijenta koje smo morali slati u Zagreb jer je njihovo stanje bilo prilično kritično – priča nam dr. Bakliža.
Srčane bolesti su različite, a jedna vodi u drugu. Ako se radi o bolestima koje zahvaćaju krvne žile koje hrane srce, one mogu dovesti do akutnih stanja kao što je srčani udar.
– Ako se čovjek javi na vrijeme svojem liječniku opće prakse i on će ga uputiti k nama, možemo savjetima i lijekovima spriječiti ono najgore, a to je iznenadna srčana smrt, odnosno srčani udar i to na način da se pacijenti kontroliraju, da paze na svoju bolest i da se pridržavaju naših uputa – rekla je Ž. Bakliža.
Nastavila je sa savjetima koji mogu pomoći da se srčani udar spriječi.
– Moraju se redovito uzimati lijekovi, pacijenti trebaju pripaziti na prehranu, ne jesti masno, slano, visokokalorično, pripaziti na tjelesnu težinu, redovito se rekreativno kretati, odnosno barem sat vremena dnevno prohodati pet kilometara i, naravno, čuvati se stresa koliko god mogu, a to je u današnje vrijeme najteži zadatak – kaže doktorica.
Srčani udar se može spriječiti mijenjanjem životnih navika na bolje.
Od infarkta srca u 2017.godini na području županije umrlo je 57 muškaraca i 46 žena, od aresta srca 12 muškaraca i tri žene, od insuficijencije srca 34 muškarca i 64 žene, dok je od ostalih kardiovaskularnih bolesti život izgubilo 19 muškaraca i 34 žene.
