Rezultata pozitivnih na covid u ponedjeljak je bilo tisuću manje nego dan prije, ali taj podatak nikako ne znači da epidemija usporila. Već uobičajeno, zbog manjeg broja testiranih tijekom vikenda prvog se dana u tjednu uglavnom bilježi i manje zaraženih. No, broj koji ne ovisi o testiranju ni danu u tjednu podatak je o umrlima i hospitaliziranima, a on je drastično gori nego dan prije.
U Hrvatskoj su u samo 24 sata preminule čak 32 osobe pozitivne na covid, što je najveći broj upisan u ovu crnu statistiku još od pojave virusa krajem veljače. Broj preminulih tako se približio 600, točnije 594. Ono što posebno zabrinjava porast je broja osoba koje trebaju liječničku skrb, a njih je u ponedjeljak diljem Hrvatske bilo 1127, što je 30 više nego prethodnog dana. Onih kojima je nužna mehanička potpora ventilacijom, odnosno respirator, sada je 94, što je 13 više nego u nedjelju.
Kritična faza epidemije
Brojke, dakle, nisu dobre, sve je teže epidemiološki obrađivati bolesne i njihove kontakte, tako da su građani u većini slučajeva sami pozvani odlučiti jesu li bili bliski kontakt i staviti se, uz poziv liječniku, u samoizolaciju, a to, naravno, dovodi do pitanja osviještenosti i savjesti svakog građanina ponaosob.
Da smo u kritičnoj fazi i očekivanju vrhunca u idućim tjednima, rekao je i sam premijer Andrej Plenković, kao i članovi Stožera. Upravo oni sastali su se na blagdan Svih svetih kako bi detaljno proanalizirali stanje u Hrvatskoj te razgovarali o mjerama koje uvode zemlje iz Europske unije. Na sastanku se detaljno razgovaralo o epidemiološkoj situaciji u cijelom svijetu, od južne do sjeverne hemisfere.
Uvođenje novih mjera bit će uravnoteženo i u skladu sa situacijom, za početak bi to bilo dodatno smanjenje broja ljudi na okupljanjima, dodatno smanjenje radnog vremena ugostitelja, možda i prelazak na online nastavu za srednje škole zbog korištenja javnog prijevoza. No, i zatvaranje je, ako se pokaže kao jedino rješenje, opcija.
Puno toga ovisi i o zdravstvenom sustavu, odnosno dinamici punjenja bolničkih kapaciteta. Premijer se interesirao i o situaciji u KB-u Dubrava, bolnici za covid, te o svim problemima i informacijama koje se posljednjih dana pojavljuju u medijima, piše Jutarnji list.
Izvanredne mjere u Europi
1. POLICIJSKI SAT: Slovenija, Belgija, veći dio Francuske…
Europske zemlje koje su uvele policijski sat nemaju značajniji pad broja zaraženih ili ga uopće nema. Zaključak sastanka je da ta mjera u Hrvatskoj nije opcija.
2. “LOCKDOWN”: Belgija, Češka, u Francuskoj, Britaniji…
Veliki dio EU odlučio se na nekakav oblik “zaključavanja”, a ako se kod njih to pokaže uspješnim moguće je da će se “lockdown”, blaži nego na proljeće, uvesti i u Hrvatskoj.
3. MASOVNO TESTIRANJE: Slovačka
Hrvatska nema ni kapacitete ni novac za ovako opsežno testiranje. No pažljivo će se pratiti slovački rezultati jer će oni dati podatak kolika je stvarna brojka oboljelih.
4. BALANSIRANE MJERE: Skandinavija, zemlje Balkana, Hrvatska…
U Stožeru tvrde da su aktualne mjere zasad dovoljne, a pooštravanje bi uključilo daljnje smanjenje broja osoba na okupljanjima i skraćivanje radnog vremena ugostitelja.
